Uprkos još uvijek postojećim predrasudama i čestom izostanku podrške, mnogi pozivaju žrtve da odmah prekinu lanac nasilja prijavom nadležnim institucijama.
Novi slučaj femicida u Gračanici ponovo je otvorio pitanje zaštite žena od nasilja. Statistika pokazuje da je broj ubistava žena u porastu, dok stručnjaci upozoravaju da svakom femicidu prethode godine nasilja i zanemareni znakovi upozorenja. Neophodna je pravovremena prijava nasilnika.
Posljednji femicid u Bosni i Hercegovini još jednom je ogolio razmjere rodno zasnovanog nasilja. Od 2013. do 2025. godine dogodilo se 89 femicida, a od 2020. godine čak 61.
"Ubistvo je vrhunac ledenog brijega"
Femicid se nije dogodio preko noći, upozoravaju stručnjaci, jer nasilje ima svoj razvojni put.
„Ubistvo je vrhunac ledenog brijega, morala je da prođe ta razvojna faza, poljuljani odnosi, nasilje, psihološko, fizičko, seksualno, razno uznemiravanje, vrhunac toga je da neko poseže za oružjem, gdje smo mi u tom lancu odgovornosti i zašto nemamo odgovornosti kao pojedinci, dakle tu primarno govorimo o ozbiljno raskinutim porodičnim vezama i odnosima“, rekao je Vladimir Vasić, sociolog.
Okrivljavanje žrtve i dalje prisutno
Danijela Huremović iz udruženja Viva žene Tuzla upozorila je na zabrinjavajuću pojavu opravdavanja nasilja i prebacivanja odgovornosti na žrtvu.
„Poražavajuće je da ne samo muškarci, nego i žene opravadavaju ubistvo, odnosno traže odgovornost u žrtvi, i to je jedan od razloga zašto žene ostaju u nasilnim odnosima, zajednici, čak i onda kada znaju da su postojale prijetnje ubistvom, prijetnje prema djeci“, kazala je Huremović.
Uprkos još uvijek postojećim predrasudama i čestom izostanku podrške, mnogi pozivaju žrtve da odmah prekinu lanac nasilja prijavom nadležnim institucijama.
Pravovremena prijava može spasiti život
Zlatan Hrnčić smatra da je reakcija institucija nakon prve prijave nasilja ključna za sprečavanje najtežih posljedica.
„Kod prve prijave nasilja, ukoliko se izrekne adekvatna sankcija i zaštitne mjere, mi dugoročno možemo prevenirati najgore oblike nasilja, odnosno ubistava, jer zajedničko svim ovim femicidima je da je njima prethodilo 10-15 godina nasilja, gdje u trenutku ubistava nasilnik uopšte nije smatrao tu osobu osobom, nego predmetom“, rekao je Hrnčić.
Veća podrška sigurnim kućama
Iz Komisije za ravnopravnost polova navode da zaštita žrtava mora pratiti cijeli traumatični period, ali i nakon njega. Zbog toga se najavljuju promjene u vidu podrške sigurnim kućama.
„Do sada su to bila minimalna sredstva, prije par godina to je bio 250 hiljada, povećana su na milion, ali sada će to biti jasno definisano u smislu da troškovi sigurnih kuća se rješavaju sa nivoa FBiH sve ono što je potrebno za njihov rad, a smještaj žrtava će biti riješen sa kantonalne razine, značajnija sredstva za SOS telefone“, kazala je Alma Kratina.
Nulta tolerancija prema nasilju
Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024-2027. godine nastoji različitim mehanizmima uspostaviti nultu toleranciju prema nasilju.
„Počevši od prevencije od škole, preko zdravstva koje treba da vodi brigu da li postoji neko nasilje u porodici nad djecom, preko ministarstava unutrašnjih poslova i socijalnog rada, pravosuđa, tužilaštva, jedan jako složen sistem je razmatran u ovoj strategiji“, rekla je Miomirka Melank.
Posebna odgovornost i na kantonima
Stručnjaci upozoravaju da se femicid može spriječiti pravovremenom prijavom nasilja, zaštitom žrtava i odlučnom reakcijom institucija.
Posebna odgovornost je i na kantonima, posebno Tuzlanskom, gdje je tokom pet godina počinjeno 13 femicida.
