Iako mogu privremeno usporiti nuklearni program, mnogi stručnjaci upozoravaju da napadi ne mogu uništiti znanje i odlučnost Irana da razvije nuklearno oružje.
Noćni zračni napadi Sjedinjenih Američkih Država, koji su prema tvrdnjama predsjednika Donalda Trumpa "razorili" glavna iranska nuklearna postrojenja, otvorili su pitanje dugoročne efikasnosti takvih akcija.
Iako mogu privremeno usporiti nuklearni program, mnogi stručnjaci upozoravaju da napadi ne mogu uništiti znanje i odlučnost Irana da razvije nuklearno oružje.
Iranski nuklearni program postajao je sve sofisticiraniji tokom posljednjih 20 godina. Zapadni stručnjaci i političari često su naglašavali da fizička infrastruktura može biti uništena, ali znanje koje su iranski naučnici stekli ostaje.
"Vojni napadi ne mogu uništiti napredno iransko nuklearno znanje", saopćila je Fondacija za kontrolu oružja iz Washingtona, nakon što su američke snage bombardovale podzemna postrojenja u Natanzu i Fordow.
Upozorava se i na moguće kontraefekte – jačanje odlučnosti Teherana da obnovi nuklearne kapacitete, te mogućnost povlačenja Irana iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Iako je Izrael prethodno ciljao iranske nuklearne naučnike, zapadne obavještajne službe sumnjaju da su takve akcije ozbiljno utjecale na tehnološki napredak. Iran i dalje raspolaže znanjem, infrastrukturom i materijalom potrebnim za nastavak programa.
Nakon što je predsjednik Trump 2018. godine povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015. i ponovo nametnuo sankcije, Iran je uvelike premašio ograničenja dogovorena tim sporazumom.
Prema posljednjem izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran je obogaćivao uranij do 60% čistoće – blizu granice od 90% potrebne za izradu nuklearne bombe. Prema IAEA, Iran ima dovoljno materijala za izradu čak devet nuklearnih bojevih glava.
Iako je SAD pogodio i skladišta u Isfahanu, još uvijek nije poznato koliki dio visoko obogaćenog uranija je ostao netaknut.
Viši iranski izvor rekao je Reutersu u nedjelju da je većina visoko obogaćenog uranija koji se nalazio na lokaciji Fordow premještena na nepoznatu lokaciju prije nego što je SAD napao.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi rekao je državnoj televiziji prošli vikend da će Iran poduzeti mjere da zaštiti nuklearne materijale i opremu koje neće prijaviti agenciji IAEA te da neće kao ranije sarađivati s IAEA-om.
IAEA nije uspjela provesti inspekcije u Iranu od prvih izraelskih napada prije devet dana, no rekla je da je u kontaktu s iranskim vlastima.
Iran je najavio smanjenje saradnje s IAEA i više neće prijavljivati lokacije gdje skladišti opremu i nuklearni materijal. Inspektori agencije nisu imali pristup lokacijama još od prvih izraelskih napada.
Zabrinutost raste da bi Iran mogao krenuti putem Sjeverne Koreje, napustiti NPT, izbaciti inspektore i krenuti ka razvoju nuklearnog oružja.
"Naša najveća bojazan je sjevernokorejski scenarij da Iran zaključi kako je jedini način da zaštiti režim – posjedovanje nuklearne bombe", upozorava jedan evropski zvaničnik.
Zbog povlačenja iz sporazuma 2018. godine, IAEA više nema pristup dodatnim podacima o broju centrifuga koje Iran možda koristi na nepoznatim lokacijama.
Zapadni diplomati priznaju da postoji stvarna mogućnost da Iran već posjeduje tajne lokacije za obogaćivanje uranija. "Iran je velika zemlja. Možda odluče da pričekaju. Ali, ako krenu ispočetka za dvije godine, mogu obnoviti sve za samo nekoliko mjeseci", rekao je jedan zapadni zvaničnik.
