Do augusta su, po pisanju New York Timesa, zvaničnici Bijele kuće postali sve zabrinutiji zbog obavještajnih izvještaja koja su sugerirsale da Moskva planira puno širu operaciju - prenošenje rata iz Ukrajine na američko tlo.
Rusija se pripremala za sabotažu operacijama protiv SAD-a postavljanjem eksplozivnih uređaja u teretne pošiljke i njihovim slanjem avionom.
Kao odgovor, SAD je upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina na posljedice zbog "podrške terorizmu", izvijestio je The New York Times pozivajući se na neimenovane izvore.
U decembru je glavni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio da Rusija već dugo vodi ne prikriveni, već otvoreni rat protiv zemalja NATO-a. Rutteove tvrdnje uslijedile su nakon izvještaja OESS-a koje je otkrilo da je Rusija od početka rata u Ukrajini izvela približno 150 napada na zemlje NATO-a. Ti napadi uključuju cyber napade na željeznice, bolnice, GPS sustave i vodovodne mreže. Izvještaj također ističe hakiranje, sabotaže i prijetnje vojnim objektima te podvodnoj infrastrukturi.
Porijeklo operacije sa zapaljivim uređajima datira još iz ljeta kada su se na aerodromima i skladištima u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj počele paliti naizgled bezazlene teretne pošiljke. SAD i Evropa bili su uvjereni da iza tih incidenata stoji Rusija.
Do augusta su, po pisanju New York Timesa, zvaničnici Bijele kuće postali sve zabrinutiji zbog obavještajnih izvještaja koja su sugerirsale da Moskva planira puno širu operaciju - prenošenje rata iz Ukrajine na američko tlo.
Tokom niza sastanaka u Sobi za krizne situacije, viši savjetnici predsjednika Joea Bidena analizirali su presretnute komunikacije između visokih oficira ruske vojne obavještajne službe GRU. U tim raspravama opisivane su pošiljke potrošačkih dobara koja su se zapalila, uključujući mali električni masažer koji je korišten kao testni uređaj.
Nakon što su Rusi shvatili kako se paketi kreću kroz sigurnosne sisteme zračnog tereta i koliko traje prijevoz, sljedeći korak bio je slanje tih predmeta na letove za SAD i Kanadu s ciljem izazivanja požara nakon istovara pošiljki.
Teretni avioni bili su primarna briga, iako i putnički letovi ponekad prevoze manje pakete u prtljažnom prostoru.
U augustu je američki ministar sigurnosti Alejandro Mayorkas uveo strože mjere za pregled teretnih pošiljki koje ulaze u SAD, navodi New York Times. Do oktobra, nakon ponovljenih upozorenja, pritisnuo je vodeće direktore glavnih avio prijevoznika da ubrzaju mjere za sprječavanje katastrofa tokom letova. Neke od tih sigurnosnih mjera bile su javno objavljene, dok su druge ostale tajne.
Iza zatvorenih vrata, zvaničnici Bijele kuće pokušali su utvrditi je li ruski predsjednik Vladimir Putin osobno naredio sabotažni plan ili je bio neinformiran. Nekoliko zvaničnika sugerisalo je da bi sabotažne akcije mogle biti djelo GRU-ovih oficira koji su djelovali pod općom direktivom za povećanje pritiska na SAD i njegove NATO saveznike.
Prema izvorima New York Timesa, upozorenja su naposljetku dostavljena Putinu i čini se da su imala učinka. Požari u Evropi su prestali, barem zasad. Međutim, ostaje nejasno je li Putin osobno naredio obustavu operacija i koliko će dugo trajati zatišje. Postoji mogućnost da je Rusija ovo zatišje iskoristila za razvoj naprednijih uređaja koji će biti teže otkriti u budućim sabotažnim napadima, zaključno piše američki medij.
