Nuhanović: Dijaspora godinama održava BiH, ali je političke stranke nikada nisu istinski tretirale kao važan faktor

politicki.ba

Preživjeli svjedok genocida iz Srebrenice tvrdi da su stranke nakon Dejtona zanemarile birače iz dijaspore, dok su milijarde maraka iz inostranstva pomagale opstanak ekonomije Bosne i Hercegovine i entiteta Rs.


Hasan Nuhanović ocijenio u objavi na Facebooku je da političke stranke u Bosni i Hercegovini, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, nisu ozbiljno ulagale napore u mobilizaciju i političko uključivanje birača iz dijaspore, uprkos njihovom značajnom ekonomskom doprinosu zemlji.

Prema njegovim riječima, razlog za takav odnos leži u činjenici da političke strukture nisu imale mehanizme kontrole nad građanima koji žive izvan BiH.

„Ni jedna stranka koja je računala na glasove Bošnjaka od Dejtona pa nadalje nije ulagala u glasove Bošnjaka iz dijaspore. Razlog je taj da stranke na vlasti, ili koalicije na vlasti, nisu imali poluge kojima su mogli finansijski ucjenjivati i kontrolisati ovo potencijalno glasačko tijelo“, naveo je Nuhanović.

On smatra da promjene vlasti u BiH tokom proteklih decenija nisu značajnije uticale na položaj građana koji žive u inostranstvu, posebno kada je riječ o imovinskim pravima, penzijama i drugim stečenim pravima u zemlji porijekla.

Govoreći o procesu odricanja od državljanstva među dijelom iseljeništva, Nuhanović tvrdi da je Bosna i Hercegovina na taj način izgubila stotine hiljada potencijalnih birača.

„U tom procesu BiH je izgubila nekoliko stotina hiljada glasača, od kojih je veliki dio živio na području BiH koji je Dejtonom nazvan Rs“, naveo je ovaj preživjeli svjedok genocida u Srebrenici.

Prema njegovom mišljenju, političke stranke nisu uspjele ponuditi dijaspori jasan program koji bi ih motivisao da ostanu aktivno uključeni u političke procese u Bosni i Hercegovini.

„Ta populacija čekala je tri decenije da im neko od stranaka ili koalicija ponudi program kojim bi se Bosna i Hercegovina učvrstila kao država i u smislu integriteta i suvereniteta“, istakao je.

Nuhanović se osvrnuo i na pad broja birača koji su glasali izvan mjesta prebivališta ili iz inostranstva. Navodi da je početkom dvijehiljaditih godina broj takvih birača bio višestruko veći nego danas.

„Neke 2000-te godine četiri stotine hiljada ljudi glasalo je u odsustvu za različite nivoe vlasti u BiH. Samo četiri godine kasnije taj broj je bio 40 hiljada – deset puta manji“, tvrdi Nuhanović.

Poseban dio njegovog obraćanja odnosio se na finansijski značaj dijaspore za Bosnu i Hercegovinu. Podsjetio je da su doznake iz inostranstva godinama predstavljale jedan od najvažnijih izvora priliva novca u domaću ekonomiju.

„Trezor BiH je u svojim izvještajima više puta predstavljao podatke o uplatama iz inostranstva koje su iznosile između dvije i pet milijardi maraka godišnje“, naveo je.

Pozivajući se na procjene ekonomskih stručnjaka, Nuhanović tvrdi da bi bez tih sredstava Bosna i Hercegovina bila suočena sa ozbiljnim ekonomskim problemima.

„Svi ekonomski eksperti se slažu da bi bez ovih uplata BiH vjerovatno doživjela finansijski kolaps, uključujući i Dodikovu Rs koju u velikoj mjeri finansiraju Bošnjaci“, napisao je.

Govoreći o vlastitom iskustvu tokom posjete Danskoj prije više od dvije decenije, prisjetio se poruke koju je tada uputio građanima porijeklom iz BiH koji žive u inostranstvu.

„Vi šaljite pare u BiH, a mi dole ćemo se boriti da vi i vaša djeca imate gdje doći, u zemlju vašeg porijekla, kako u ljetnom periodu tako i tokom cijele godine“, kazao je Nuhanović.

Na kraju je poručio da je izbor političkih opcija isključivo pravo građana dijaspore, ali je naglasio da bez važećih dokumenata Bosne i Hercegovine nije moguće učestvovati u izbornom procesu. Istovremeno je ponovio uvjerenje da finansijska održivost države u velikoj mjeri zavisi od novca koji u zemlju stiže iz inostranstva.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.