Novi neformalni evropski samit. Zapadni Balkan "zadnja rupa na svirali"

Možda bi najzanimljiviji sastanak mogao biti na marginama samita između armenskog premijera Nikole Pašinjana i predsjednika Azerbejdžana Ihama Alijeva. Oni su se sastali u Briselu u maju pod pokroviteljstvom predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela u potrazi za sveobuhvatnim mirovnim sporazumom između Erevana i Bakua oko otcijepljenog regiona Nagorno-Karabah. Iako je sastanak trajao četiri sata, nije bilo konkretnih dostignuća osim razumijevanja da se treba sastajati onoliko često koliko je potrebno.

Istu trojku će vjerovatno pratiti Macron i njemački kancelar Olaf Scholz u Kišinjevu, što se može protumačiti samo kao jasan evropski pritisak da igra veću ulogu u naporima za dogovor u kojima je Moskva do sada naizgled imala inicijativu. Budući da se Pariz često optužuje da je previše blizak Erevanu, Brisel je svjesno nastojao uključiti Berlin kako bi se osigurala veća ravnoteža u pregovorima. Visoki dužnosnici EU-a koji govore pod uvjetom anonimnosti i dalje naglašavaju da je dodatna prednost sve većeg angažmana Brisela po ovom pitanju to što "EU nema skrivene agende ovdje" i da je spremna dati vrijeme i platformu za olakšavanje razgovora koliko god je potrebno.

Očekivani sastanak Alijeva i Pašinijana dolazi samo nedelju dana nakon što ih je ruski predsednik Vladimir Putin ugostio u Moskvi -- skupu koji je završen verbalnim sparingom dvojice lidera pred okupljenim medijima.

Ali ne očekujte napredak u Kišinjevu, jer je još sastanaka zakazano u narednih nekoliko meseci: ponovo u Briselu u julu samo sa Michelom; a zatim eventualno na sljedećem samitu EPC u Granadi. Ali gestovi vezani za sukob u Karabahu, poput oslobađanja zatočenika, inicijativa za deminiranje ili deblokade transportnih veza mogli bi biti u planu. Mogla bi biti i veća uloga posmatračke misije EU u Armeniji koja je uspostavljena ranije ove godine s ciljem doprinosa stabilnosti na granici između Armenije i Azerbejdžana. Evropljani će takođe tražiti neku vrstu uvjeravanja od Bakua u pogledu prava i sigurnosti etničkih Armena koji žive u Nagorno-Karabahu. Azerbejdžan mjesecima blokira ključni put koji povezuje Erevan sa Nagorno-Karabahom.

Što se tiče ostalih pitanja, da li će vjerovatno biti nekih konkretnih rezultata na samitu? Ne isključujte nešto opipljivije o, na primjer, jačanju traka solidarnosti s Ukrajinom, opredjeljenje o smanjenje ili eliminiranje troškova roaminga, ili mogućnost povećanja razmjene diplomata i državnih službenika među zemljama.

Dokument za diskusiju napisan uoči okruglog stola o sigurnosti na samitu, kojim će zajedno predsjedavati Poljska i Velika Britanija, uključuje fokus na jačanje sajber sigurnosti. U tekstu, koji je na uvid dobio Radio Slobodna Evropa RSE/RL, navodi se da se "ruska agresija na Ukrajinu odvija u sajber prostoru u vidu incidenata i zlonamjernih sajber aktivnosti koje sprovode grupe koje sponzorira država, kao i sajber kriminalci". 

Također sugerira se da bi trebalo učiniti više na jačanju otpornosti na sajber napade u zemljama koje su susjedne Rusiji i na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se također govori o većoj finansijskoj podršci Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) kako bi se zaštitila ukrajinska nuklearna elektrana u Zaporožju i potrebi da vlade i civilno društvo "identificiraju društvene slabosti koje su usmjerene na olakšavanje informativnih operacija zloćudnih aktera, i koji polariziraju i destabiliziraju zajednice, na primjer, etničke manjine ili marginalizirane zajednice, migrante, rodna/seksualna pitanja i političke/demokratske procese i učešća".

Samit će bez sumnje osvijetliti Moldaviju i njenu predsjednicu Maiu Sandu, na najvećem političkom skupu u historiji zemlje. EU je već pristala da tamo uspostavi civilnu misiju za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, kao i za uvođenje sankcija dvojici Moldavaca optuženih za podrivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i još petorici, uključujući oligarhe Vladimira Plahotniuca i Ilana Šora, za navodnu destabilizaciju Moldavije.

Osim velikog trenutka Sandu, bit će i drugi lideri koji se bore za pažnju. Ako se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojavi (bio je odsutan na samitu u Pragu), vjerovatno će dominirati naslovnicama. U međuvremenu, još nije bilo naznaka da li će turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan biti spreman otputovati tako brzo nakon što je osigurao još jedan petogodišnji mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora 28. maja.