Ukrajina trenutačno ima prednost u tehnologiji roja svojom sposobnošću da iskoristi napredak iz komercijalnog sektora, uključujući umjetnu inteligenciju koja podržava sposobnost roja da donosi odluke.
Budući historičari mogli bi rusko-ukrajinski rat potencijalno nazivati "ratom dronova" zbog ključne uloge koju je tehnologija dronova odigrala tokom cijelog sukoba. Doista, prve mjesece rata oblikovali su ruske bespilotne letjelice Orlan-10 i ukrajinski Bayraktar TB-2.
U trenutnoj fazi rata, Ukrajina ubrzano razvija i koristi nove bespilotne letjelice, a također prima velike količine bespilotnih letjelica u stranim paketima pomoći. U međuvremenu, i Rusija je poboljšala svoje izviđačke bespilotne letjelice i postavila velike količine lebdećeg streljiva razvijenog kroz zajedničke razvojne napore s drugim zemljama. Kako rat ulazi u 2025, tehnologija bespilotnih letjelica nastavit će se razvijati, pri čemu će obje strane sve više uključivati tehnologiju rojeva (swarm) u svoje flote bespilotnih letjelica.
Rojevi dronova
"Swarm tehnologija" omogućuje da više dronova funkcionira kao koordinirana jedinica, a ne kao izolirani entiteti. Imaju potencijal ponuditi značajne prednosti, osobito u koordinaciji napada s dijeljenjem informacija u stvarnom vremenu. Za jedan roj, jedna bespilotna letjelica može nadzirati druge letjelice koje izvode napad, dajući ostalim operaterima informacije kako bi napad bio učinkovitiji. Napredniji rojevi bi automatizirali veći dio ovog procesa, tako da kada jedan dron u roju otkrije protudronove, može prenijeti detalje o prijetnji ostatku roja. Roj tada može samostalno poduzeti akciju izbjegavanja kako bi povećao svoju vjerojatnost da će dovršiti svoju misiju, piše američki Forbes. Međutim, algoritmi koji su u osnovi ove automatizacije zahtijevaju decentralizirano, ali sinkronizirano donošenje odluka u dinamičnom okruženju, no često su u prisutnosti neprijateljskog ometanja. Prepoznajući ove izazove, mnoge zemlje ulažu velika sredstva u tehnologiju rojeva i ugrađuju je u razvojne napore i testne vježbe.
Ukrajina trenutačno ima prednost u tehnologiji roja svojom sposobnošću da iskoristi napredak iz komercijalnog sektora, uključujući umjetnu inteligenciju koja podržava sposobnost roja da donosi odluke. U društvenim medijima se obično izvještava da je tokom prošle godine Ukrajina rasporedila rojeve od tri do 10 dronova, iako je nivo saradnje između dronova nepoznata. Slijedeći trenutne trendove, očekuje se da će se veličina rojeva i njihov nivo autonomije povećati 2025. U međuvremenu, Rusija tek treba integrirati tehnologiju rojeva u svoju flotu dronova. Međutim, Aleksej Rogozin, istaknuta osoba u ruskoj industriji dronova, nedavno je izjavio da će Rusija ove godine početi postavljati sisteme za rojenje iz potrebe da drži korak s Ukrajinom.
Integracija tehnologije rojeva prirodan je odgovor na napredak u sistemima protiv dronova. I Rusija i Ukrajina koriste slojevitu odbranu od dronova koja uključuje kinetičke i nekinetičke mjere. Nekinetički sistemi koriste elektroničko ratovanje kako bi iskoristili ranjivosti u navigaciji drona i zapovjednim signalima. Međutim, ti su sistemi obično učinkoviti nekoliko sedmica, a tada se ciljani dronovi ažuriraju kako bi popravili iskorištenu ranjivost. Ovi sistemi kombinirani su s kinetičkim sistemima za borbu protiv dronova, koji koriste projektile za neutralizaciju dronova. Ovi sistemi se integriraju u njihove mreže protuzračne odbrane kratkog dometa, s manjim sistemima koji se guraju u male jedinice na prednjoj strani.
Konvencionalna ruska i ukrajinska protudronska odbrana suočit će se s izazovima s rojevima. Iako nekinetički sistemi imaju potencijal neutralizirati velike grupe dronova, kao što je to učinila Rusija početkom rata, tehnologija roja komplicira ovaj pristup zahtijevajući istovremeno ometanje brojnih signala. Rojevi obično djeluju u mreži, omogućujući dronu da prima kritične informacije od drugih dronova čak i ako je jedan komunikacijski put ometen. Male udaljenosti između dronova dodatno jačaju njihove mrežne signale, što ih čini težim za ometanje. Kinetički sistemi također imaju problema jer mogu ciljati samo ograničen broj dronova odjednom. Ovo prisiljava sistem da odredi prioritete koje će dronove uključiti, dok ostatak roja prilagođava svoje obrasce leta kako bi izbjegao ciljanje.
S obzirom na ove izazove, obje strane će morati usvojiti alternativne strategije za suprotstavljanje prijetnji roja. Jednom postavljen, roj bespilotnih letjelica bit će teško zaustaviti, pa će biti pojačanih napora da se ometaju bespilotne letjelice prije lansiranja. Takvi se napadi već događaju, a Rusija tvrdi da njihovi napadi na ukrajinsku infrastrukturu imaju za cilj poremetiti ukrajinske napore u razvoju dronova. U međuvremenu, Ukrajina je nedavno izvršila napad na skladište u kojem se nalazilo 400 Shahed letjelica. Obje strane će intenzivirati napade na lokacije povezane sa skladištenjem i proizvodnjom bespilotnih letjelica, uključujući udare na objekte povezane s proizvodnjom komponenti koje se koriste u bespilotnim letjelicama.
Ratovi su historijski pokretali tehnološki napredak, jer obje strane teže za prednošću na bojnom polju. Prvi svjetski rat unaprijedio je automobilsku tehnologiju, dok je Drugi svjetski rat pokrenuo modernu avijaciju. Slično tome, rusko-ukrajinski rat ubrzao je razvoj dronova u posljednja 34 mjeseca. Današnji dronovi znatno su napredniji od onih na početku rata, a kako se sukob nastavlja, tehnologija rojeva pojavljuje se kao sljedeći logičan korak. Kako 2025. bude odmicala, rusko-ukrajinsi front vidjet će sve veći broj bespilotnih letjelica. Kao odgovor, obje će strane morati razviti inovativne strategije za suzbijanje rastuće prijetnje bespilotnim letjelicama.
