Nova politička raspodjela u Evropskom savjetu: dolazak četiri nova premijera mijenja odnose snaga u EU

Četiri novoimenovana premijera pridružit će se liderima Evropske unije na sastanku Evropskog savjeta u Briselu, čime se značajno mijenja politička ravnoteža unutar najvažnijeg tijela za donošenje odluka u EU.

Od posljednjeg sastanka prije osam sedmica, promjene vlasti u oko 15 posto država članica dovele su do novih neizvjesnosti oko toga kako će se lideri pozicionirati u ključnim političkim pitanjima Unije.

Na dnevnom redu predstojećeg samita nalaze se pregovori o novom budžetu EU vrijednom oko dva biliona eura, kao i pitanja energetske politike i vanjskih odnosa, uključujući rat u Ukrajini i odnose sa Rusijom.

Posebna pažnja u Briselu usmjerena je na to ko će preuzeti ili zamijeniti političku ulogu koju je ranije imao mađarski lider Viktor Orban, koji je godinama blokirao i usporavao donošenje odluka u Evropskom savjetu.

Diplomatski izvori ocjenjuju da je njegov odlazak s vlasti promijenio dinamiku odlučivanja, ali i otvorio pitanje gdje bi se ubuduće mogla pojaviti nova opstrukcija unutar Unije.

Novi premijer Mađarske: proevropski zaokret, ali uz kontinuitet u nekim politikama

Novi mađarski premijer Peter Magyar, koji je došao na vlast nakon ubjedljive izborne pobjede, već je pokrenuo promjene u odnosima Budimpešte i Brisela, uključujući deblokadu milijardi eura evropskih fondova koji su ranije bili zamrznuti.

Također je dozvolio početak prve faze pregovora o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji, što je dodatno učvrstilo njegovu reputaciju proevropskog i konstruktivnog lidera.

Ipak, Magyar zadržava određene elemente prethodne politike, posebno u oblastima migracija i energetike. Najavio je postepeno smanjenje zavisnosti od ruskih energenata do 2035. godine, što je sporije od ciljeva koje postavlja EU.

U oblasti migracija podržava zadržavanje graničnih barijera i protivi se obaveznim kvotama za raspodjelu migranata, što ga približava pojedinim liderima centralne i sjeverne Evrope.

Bugarski premijer Rumen Radev i mogući izazovi politike prema Ukrajini

Novi bugarski premijer Rumen Radev, koji je došao na vlast nakon političkih promjena u zemlji, u Briselu se percipira kao potencijalni faktor neslaganja u okviru jedinstvene politike EU prema Ukrajini.

On je ranije kritikovao evropsku vojnu podršku Kijevu i upozoravao na posljedice daljeg naoružavanja, što ga svrstava među lidere koji dovode u pitanje dosadašnji pristup Unije ratu.

Njegove ranije izjave i sukobi s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim dodatno su pojačali zabrinutost u dijelu diplomatskih krugova da bi Bugarska mogla otežati buduće odluke o sankcijama Rusiji.

Povratak Janeza Janše i nova dinamika u odnosima EU i Izraela

Slovenački premijer Janez Janša vratio se na čelo vlade i ponovo zauzima mjesto u Evropskom savjetu, što dodatno jača prisustvo desno orijentisanih lidera u institucijama EU.

Iako je poznat po populističkom političkom stilu i bliskosti s nekim konzervativnim liderima, Janša istovremeno ostaje snažan pristalica Ukrajine i njenog evropskog puta.

Međutim, očekuje se da bi mogao biti faktor neslaganja u vezi s politikom prema Izraelu, posebno u kontekstu mogućih sankcija pojedinim izraelskim zvaničnicima zbog situacije u Gazi.

Novi premijer Latvije Andris Kulbergs i jačanje istočnog krila EU

Latvijski premijer Andris Kulbergs, koji je došao na funkciju nakon političke krize u zemlji, predstavlja dio grupe lidera koji snažno zagovaraju sigurnosna pitanja i jačanje odbrane istočnog krila Evropske unije.

Njegov prioritet je jačanje protivdronske odbrane i sigurnosne infrastrukture, posebno nakon incidenata s narušavanjem zračnog prostora.

Latvija, zajedno s Poljskom i baltičkim državama, ostaje među najglasnijim zagovornicima snažne podrške Ukrajini i oštrijeg pristupa Rusiji.

Nova politička ravnoteža u Briselu

Dolazak četiri nova premijera mijenja unutrašnju ravnotežu u Evropskom savjetu u trenutku kada se EU suočava s nizom strateških odluka, od budžeta i migracija do sigurnosne i vanjske politike.

Diplomatski izvori ocjenjuju da bi novi sastav mogao donijeti i više fleksibilnosti, ali i nove linije podjela u ključnim pitanjima evropske politike.