Njemačka vlada je do sredine decembra odobrila izvoz oružja i vojne opreme u iznosu od najmanje 11 milijardi i 710 miliona eura. To je za dobru četvrtinu više od do sada rekordne godine 2021. kada je izvoz iznosio 9,35 milijardi eura, a čak 40 odsto više od prošle i prve godine aktuelne vladajuće koalicije Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala (FDP).
Tek nešto više od trećine te opreme otišlo je u Ukrajinu: to je oružje i oprema u vrijednosti od 4,15 milijardi eura. Pritom su upravo Zeleni, dok su bili u opoziciji vladi Angele Merkel, često postavljali pitanje koliko se oružja izvozi i kome. Sada je vlada u kojoj su oni morala da odgovori na pitanje poslanice Sevim Dagdelen iz "Saveza Sare Vagenkneht", prenosi agencija dpa.
Do 12. decembra vlada je tako odobrila izvoz oružja u vrijednosti od 6,15 milijardi eura i ostale vojne opreme u vrijednosti od 5,57 milijardi.
Stalno se postavlja pitanje njemačkog oružja koje završava u nekom oružanom sukobu sumnjivih ciljeva. Tu nije garancija ni činjenica da je gotovo 90 odsto tog izvoza, osim u Ukrajinu, otišlo u zemlje NATO, EU i savezničke zemlje sličnog statusa, kao što su Japan, Australija ili Južna Koreja. Jer i Turska je članica NATO, a baš njen vojni pohod protiv Kurda u susjednoj Siriji u Njemačkoj je na udaru oštrih kritika.
Ukrajina, pa Norveška, Mađarska...
Pritom nije riječ samo o oružju za Tursku. Nakon Ukrajine, na drugom mjestu liste izvoza oružja i opreme je Norveška (1,2 milijarde eura). Slijede Mađarska (1,03 milijarde), Velika Britanija (654,9 miliona), SAD (545,4 miliona) i Poljska (327,9 miliona). Tek na sedmom mjestu je zemlja koja nije članica NATO – Izrael. Ipak, mora se reći da je tu riječ o 323,2 miliona eura. što je čak deset puta više nego u 2022. Najveći dio izvoza odobren je nakon napada Hamasa na tu zemlju i najveći dio od dvjestotinjak pojedinačnih stavki odnosi se na komponente protivvazdušne odbrane i komunikacione uređaje.
Nakon Izraela slijedi izvoz u Južnu Koreju (256,4 miliona), a tek iza su zemlje gdje se može postaviti pitanje ljudskih prava, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati (78,2 miliona eura do kraja novembra ove godine), Egipat (40,3 miliona), Katar (15,1 milion) i Saudijska Arabija (13,3 miliona).
