NiP: Komšić je pokazao pravo lice

Naime, ranija odluka da se iz Komisije isključe stranci i da se uvede "etnički veto", koju je 2016. godine potpisao Bakir Izetbegović, omogućila je blokadu rada Komisije, manipulacije kulturnim nasljeđem Bosne i Hercegovine i njenih naroda, te je vodila razgradnji države.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nikada javnosti nije objasnio zašto je, ničim izazvan, pristao na rješenja koja uvode mogućnost „etničkog veta“ i blokada. Ono što je praksa pokazala jeste da je to bila katastrofalna odluka. OHR je već tada rekao da isključenje stranaca iz Komisije nije u skladu sa Ustavom BiH, ali Predsjedništvo u kojem su sjedili i Šefik Džaferović i Željko Komšić nije poduzelo apsolutno ništa.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je propisano da komisija ima pet članova od kojih su tri domaća i dva strana člana.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika po mnogo čemu je slična dejtonskim rješenjima za Ustavni sud BiH. To se prvenstveno ogleda u propisanom prisustvu stranih članova, ali i u načinu odlučivanja gdje nije ostavljena mogućnost veta nijednom članu, niti je propisano "entitetsko glasanje". Također, kao i u slučaju Ustavnog suda BiH, etnička pripadnost članova Komisije nije propisana.

Aneksom 8 propisano je i da će nakon 2001. za imenovanje članova Komisije biti odgovorno Predsjedništvo BiH, što se i desilo. Od 2001. Predsjedništvo BiH je preuzelo imenovanje i domaćih i stranih članova.

Strani članovi očigledno su smetali, pa 25. maja 2016. Predsjedništvo BiH iz komisije razrješuje dotadašnje strane stručnjake bez da imenuje nove. Ovu odluku potpisuje tada predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i time se iz rada Komisije i definitivno odstranjuju strani članovi.

"Da je cijela tadašnja akcija sinhronizovana pokazuje i činjenica da Komisija samo dan poslije, tačnije na sjednici 26. i 27. maja, donosi novi Poslovnik o radu prema kojem je za usvajanje odluka potreban konsenzus domaćih članova komisije. To je značilo uvođenje mogućnosti etničkog veta što je nebrojeno puta iskoristila Anđelina Ošap Gaćanović. Između ostalog, blokirala je podizanje spomenika na prostoru Sarajeva, te je insistirala da se iz sintagme „nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine“ briše državna odrednica i da se govori samo o „nacionalnim spomenicima“. Nažalost, članovi Faruk Kapidžić iz SDA i Zoran Mikulić iz DF-a pristali su na brisanje države. Još konkretnije, u slučaju Čajničkog evanđelja, kojeg je ranija Komisija za nacionalne spomenike BiH proglasila nacionalnim spomenikom BiH, Ošap Gaćanović je smatrala da se radi o „srpskom nacionalnom spomeniku“, a ne o 'nacionalnom spomeniku BiH'. Odluka kojom se strani članovi vraćaju u rad Komisije za nacionalne spomenike BiH i kojom se ukidaju blokade jer se propisuje da je za donošenje odluka dovoljna prosta većina svih članova Komisije predstavljaju vraćanje vraćanje istinskog značaja ove važne državne institucije", saopćeno je iz Naroda i Pravde.