Premijer Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik vladajuće Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Nermin Nikšić, iza sebe ima višedecenijsku političku karijeru, pa je tako bio u prilici da, kao zastupnik u Federalnom parlamentu, direktno učestvuje u izboru sudija Ustavnog suda BiH.
Danas kada se vode oštre političke borbe o tome kako i na koji način treba birati sudije Ustavnog suda, važno je podsjetiti se kako je nekada o načinu izbora govorio upravo Nikšić.
Slučaj Palavrić (2005.)
Tako je 6. decembra 2005. godine, kada je Seada Palavrić imenovana od strane Parlamenta Federacije za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Nikšić imao zanimljivo izlaganje u Parlamentu. Tada je, naime, Komisija za izbor i imenovanja sudija Ustavnog suda, Parlamentu dostavila listu sa imenima pet kandidata, što je Nikšić pozdravio i pohvalio.
„Gospodine predsjedavajući, ja zaista koristim priliku da izrazim pohvalu i Komisiji i radnoj grupi što je prihvatila ovakav stav da izađemo sa većim brojem kandidata, dakle ne pada mi na pamet da osporavam njihov rad, da imam prigovor na ovo ili na ono kasnije ću se izjasniti na bilo koji način o onome šta je. Međutim, ja bih htio malo konkretnije obrazloženje, jer pravo da vam kažem ne zadovoljava me obrazloženje prema kome neki kandidati nisu zadovoljili, jer ja ovdje vidim da recimo nisu zadovoljila tri doktora nauka, vidim da nije zadovoljio jedan potpredsjednik Federacije, jedan od ministara nije zadovoljio, dakle htio bih čuti konkretnije zašto nisu zadovoljili, odnosno zašto nisu odnosno pitam se”, kazao je Nikšić.
“Prošli put je radna grupa imala i utvrdila 4 kandidata. To je gospodin Begić, gospodin profesor doktor Kasim Trnka, gospodin Džihanović i gospodin Kanlić. U svoj onoj rašomonijadi imali smo ponudu jednog kandidata koji nije prošao, nije izabran i ponovo je on zadovoljio i ponovo je on kandidat, a oni koji su bili prošli u radnoj grupi nisu kandidati. To me sad utvrđuje u nekom uvjerenju da baš i nije to ni bilo ovako kako smo ovdje informisani, nije mi logično reko neko nije dobio potrebnu većinu ovdje i on je ponovo u radnoj grupi prošao, a neko o kome se nismo ni izjašnjavali njega je radna grupa ponovno eliminisala. Šta je o čemu se tu radi“, kazao je između ostalog tadašnji parlamentarac SDP-a.
Nakon rasprave, 90 poslanika Predstavničkog doma PFBiH pristupilo je tajnom glasanju. Od tog broja, bilo je 87 važećih i tri nevažeća glasačka listića. Rezultati glasanja nakon prebrojavanja bili su sljedeći:
1. Prof. dr. Kasim Trnka – 24 glasa
2. Redžib Begić – 3 glasa
3. Safet Pašić – 4 glasa
4. Seada Palavrić – 53 glasa
5. Šida Jašarspahić – 3 glasa
Slučaj Ćemana (2008.)
Nikšić je bio član parlamenta i 2008. godine kada se birao Mirsad Ćeman u Ustavni sud BiH, a sjednica je održana 26. juna.
Tada je Ismet Osmanović (SDA) pojasnio da je Komisija za izbor i imenovanja raspisala konkurs na koji se prijavilo 14 kandidata, od kojih se 13 odazvalo na intervju sa radnom grupom. Tokom procedure, jedan od kandidata je odustao, pa ih je ostalo 12. Nakon toga, radna grupa, odnosno Komisija, utvrdila je uži izbor i preporučila da se pet kandidata nađe na listi sa koje će Parlament tajnim glasanjem izabrati sudiju.
Na tom spisku su se nalazili: Damir Arnaut, Mirsad Ćeman, Amor Mašović, Selima Salihterzić i Faris Vehabović.
