Dok su građani čekali reforme, evropske zakone i deblokadu institucija, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine veći dio aktuelnog mandata proveo je u političkim obračunima, rušenju kvoruma, prekidima sjednica i godišnjim odmorima.
Posljednja sjednica prije ovogodišnje ljetne pauze samo je još jednom potvrdila obrazac koji traje skoro četiri godine – čim dnevni red postane politički neugodan, rad Doma prestaje.
Sjednica je prekinuta nakon što se delegati SNSD-a nisu vratili u salu poslije pauze koju je zatražio zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić. Bez trojice delegata iz Kluba Srba nije bilo potrebnog kvoruma, pa je predsjedavajući Dragan Čović konstatovao da nema uslova za nastavak rada i delegatima poželio ugodan godišnji odmor.
Aktuelni saziv Doma naroda konstituisan je početkom 2023. godine. Od tada su održane 54 sjednice, 21 redovna i 33 hitne. Sama činjenica da je održano više hitnih nego redovnih sjednica dovoljno govori o načinu funkcionisanja ovog doma.
Umjesto planskog zakonodavnog rada, parlamentarna većina skoro cijeli mandat pokušava gasiti političke požare, zakazujući hitne sjednice kako bi nadoknadila ono što nije moglo biti završeno na redovnim. Ni to često nije bilo dovoljno.
Uprkos 54 održane sjednice, Dom naroda je u aktuelnom mandatu usvojio svega 22 zakona, među kojima dominira usvajanje budžeta, i drugi manje prioritetni zakoni. Jedini prioritetni zakoni, usvojeni u ovom mandatu, jesu Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, te izmjene Zakona o Sudu BiH. Jedino oni su dio ključnih reformi na evropskom putu BiH. Ranije su usvojene i izmjene Zakona o javnim nabavkama te Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH, poznate kao "zakon protiv bahate vožnje".
