NEVJEROVATNO: Skoro 80 miliona eura za rudare čeka nesposobnu Trojku

Međutim, prema posljednjem javno dostupnom izvještaju Svjetske banke o statusu projekta, objavljenom u martu ove godine, kredit tada još nije bio efektivan i povučeno je nula dolara. Od odobrenih 83,07 miliona dolara kredita, cijeli iznos je tada bio evidentiran kao nepovučen.

Nije riječ o običnom kreditu za rudnike

Suština projekta nije finansiranje nastavka proizvodnje uglja. Naprotiv, novac je namijenjen pripremi rudarskih područja za vrijeme kada ugalj više neće biti njihova glavna ekonomska osnova.

Projekt je podijeljen u četiri osnovne cjeline.

Prva se odnosi na jačanje institucija i upravljanje tranzicijom. Predviđena je pomoć Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, uključujući tehničku pomoć za pripremu strategije zatvaranja rudnika, unapređenje propisa i planiranje budućeg zatvaranja rudarskih kapaciteta.

Drugi dio odnosi se na rudarsko zemljište i zatvaranje odabranih jama. Predviđena je sanacija i prenamjena dijelova zemljišta rudnika Banovići i Kreka, dok bi u Rudniku Zenica bila zatvorena jama Raspotočje. Projekt predviđa radove na sanaciji zemljišta, stabilizaciji terena, odvodnji, ozelenjavanju i monitoringu, ali i tehničke radove potrebne za zatvaranje jame.

Treći dio donosi ono što je možda najzanimljivije iz perspektive budućnosti ovih rudarskih krajeva – proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Na saniranom rudničkom zemljištu u Banovićima i Kreki predviđena je izgradnja fotonaponskih elektrana ukupnog kapaciteta približno 15, odnosno 12 megavata.

Četvrti dio odnosi se na ljude. Predviđeno je finansiranje neizmirenih obaveza prema radnicima, uključujući socijalno i penzijsko osiguranje i zakonske otpremnine, ali i programe prekvalifikacije, savjetovanja, traženja posla i podrške pri zapošljavanju izvan rudarskog sektora.

Drugim riječima, cilj nije samo zatvoriti jamu. Ideja je da se istovremeno sanira prostor, proizvede nova energija i ljudima koji su radili u rudniku omogući prelazak u druge poslove.

Banovići, Kreka i Zenica u centru projekta

Projekt je posebno usmjeren na Banoviće, Kreku i Zenicu.

U Banovićima i Kreki planirana je prenamjena rudničkog zemljišta i razvoj obnovljive energije. U Zenici je predviđena priprema i zatvaranje jame Raspotočje.

Za radnike Rudnika Zenica predviđeno je i izmirivanje određenih zaostalih obaveza, dok su u Banovićima predviđene mjere dobrovoljnog odlaska i tranzicije zaposlenih. Dokument Svjetske banke kao jedan od ciljeva do kraja projekta navodi finansijsku podršku ili rješavanje obaveza za 600 radnika, dok bi 120 bivših rudarskih radnika trebalo dobiti podršku za ponovno zapošljavanje.

Planirano je i da najmanje 450 nezaposlenih radnika ili drugih pogođenih osoba u rudarskim zajednicama bude obuhvaćeno mjerama tranzicije, dok bi četiri firme trebale dobiti podršku kroz matching grantove.

Gdje je onda zapelo?

Ovdje je najvažniji detalj.

Svjetska banka je projekat odobrila još u maju 2025. godine. Sporazum o zajmu potpisan je tek 29. januara 2026. godine, čime je počeo proces ratifikacije na državnom i federalnom nivou. Svjetska banka je u svom izvještaju iz marta navela da je priprema uslova za efektivnost bila u toku.

U međuvremenu je Predsjedništvo BiH 29. aprila 2026. godine donijelo odluku o ratifikaciji sporazuma, a Parlamentarna skupština BiH prethodno je dala potrebnu saglasnost. Odluka o ratifikaciji objavljena je u „Službenom glasniku BiH – Međunarodni ugovori“ 25. maja 2026. godine.

Dakle, nije tačno da BiH nije ratificirala kredit. Jeste.

Ali ratifikacija sama po sebi nije dovoljna da Svjetska banka počne isplaćivati novac.

U samom sporazumu precizno je navedeno pet dodatnih uslova za stupanje kredita na snagu.

Potrebno je da budu potpisani:

- supsidijarni sporazum između BiH i institucije koja provodi projekt;

- projektni sporazum;

- projektni i finansijski priručnici prihvatljivi Svjetskoj banci;

- uspostavljena projektna jedinica u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, kao i projektni timovi u Elektroprivredi BiH i Rudniku Banovići;

- sporazumi o implementaciji projekta između nadležnog federalnog ministarstva, Elektroprivrede BiH i Rudnika Banovići.

Tek nakon ispunjenja tih uslova kredit može postati efektivan i početi se povlačiti.

Sporazum predviđa rok od 180 dana od potpisivanja za njegovo stupanje na snagu. Sporazum je potpisan 29. januara 2026. godine.

BiH je kasnila s procedurama

Ovo je važna razlika između dvije tvrdnje koje se često miješaju.

Nije riječ o tome da Svjetska banka „ne želi dati novac“ BiH. Banka je novac odobrila.

Nije riječ ni o tome da je kredit odbijen.

Problem je bio u tome što BiH nije dovoljno brzo završila domaće procedure i uspostavila sve mehanizme potrebne za početak realizacije projekta.

To potvrđuje i raniji izvještaj Svjetske banke iz septembra 2025. godine, u kojem je navedeno da su potpisivanje i ratifikacija projekta još bili u toku.

Federacija je, s druge strane, odluku o prihvatanju zaduženja donijela na sjednicama svojih domova parlamenta u januaru 2026. godine, kada je prihvaćeno zaduženje od 79,9 miliona eura.

Zašto je kašnjenje problem?

Zato što je „pravedna tranzicija“ zamišljena kao proces koji treba početi prije nego što zatvaranje rudnika proizvede ozbiljan socijalni i ekonomski udar.

Svjetska banka u svojim analizama upozorava da zatvaranje rudnika u sredinama koje su snažno zavisne od uglja ne znači samo gašenje proizvodnje. To znači gubitak direktnih i indirektnih radnih mjesta, pad prihoda lokalnih zajednica i potrebu da se bivše rudarske površine pretvore u nove ekonomske zone.

Zato projekt istovremeno predviđa zatvaranje dijela rudarskih kapaciteta, sanaciju zemljišta, obnovljive izvore energije, podršku malim i srednjim preduzećima i programe zapošljavanja.

Ako se takav proces odgađa, rudarski krajevi ostaju između dva modela: stari model proizvodnje uglja postaje sve teže održiv, dok novi izvori prihoda još nisu razvijeni.

Koliko novca zapravo čeka?

Osnovni kredit iznosi 79,9 miliona eura, odnosno 83,07 miliona dolara prema vrijednosti korištenoj u projektnoj dokumentaciji. Pored toga, projektu je odobren i grant od tri miliona dolara iz ESMAP-a.

Novac nije bespovratan. Riječ je o kreditu koji BiH mora vratiti.

Prema sporazumu, na nepovučeni dio kredita plaća se i godišnja naknada od 0,25 posto, dok je početna naknada također 0,25 posto iznosa zajma.

To znači da kašnjenje ne predstavlja samo izgubljeno vrijeme. Kredit nosi finansijske obaveze, a projekat istovremeno ne proizvodi planirane rezultate dok sredstva nisu operativna.

Šta bi BiH trebala dobiti ako projekt konačno krene?

Do kraja planiranog perioda, koji traje do oktobra 2030. godine, projekt predviđa, između ostalog:

- oko 30 megavata nove obnovljive energije;

- sanirano i prenamijenjeno rudničko zemljište;

- zatvaranje odabrane jame u Zenici;

- smanjenje emisija metana;

- finansijsko zbrinjavanje i podršku za stotine rudara;

- programe prekvalifikacije i ponovnog zapošljavanja;

- podršku lokalnim firmama;

- ulaganja koja bi trebala smanjiti ekonomsku zavisnost rudarskih zajednica od uglja.

Upravo zato je ovaj projekt važniji od samog iznosa od 79,9 miliona eura. On predstavlja jedan od prvih konkretnih pokušaja da BiH pripremi rudarske krajeve za period nakon uglja.

Novac, dakle, postoji. Svjetska banka ga je odobrila, sporazum je potpisan i ratificiran. Ključno pitanje više nije hoće li BiH dobiti odobrenje za kredit, nego jesu li konačno ispunjeni svi uslovi da projekt postane efektivan i da počne povlačenje sredstava.

Prema posljednjem detaljnom izvještaju Svjetske banke koji je javno dostupan, iz kredita je bilo povučeno 0 dolara, a projekt je bio označen kao „Not Effective“. To znači da je upravo status efektivnosti potrebno posebno provjeriti prije tvrdnje da je novac već dostupan za trošenje.