Ben Gvir je osam puta osuđivan za razne prekršaje, uključujući rasizam i podršku terorističkim organizacijama. Kao tinejdžer, bio je toliko radikalan da mu je izraelska vojska zabranila služenje vojnog roka.
Izraelski ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben Gvir i još dva ministra iz njegove krajnje desničarske nacionalističke stranke Jevrejska snaga podnijeli su ostavke u nedjelju jer se ne slažu sa sporazumom o primirju koji je Izrael potpisao s palestinskim pokretom Hamas.
Istovremeno su najavili da njihova stranka neće raditi na rušenju vlade premijera Benjamina Netanyahua.
Osim Ben Gvira, ostavke su podnijeli i izraelski ministar za nacionalno nasljeđe Amichai Eliyahu te ministar za regionalni razvoj Yitzhak Wasserlauf, izvijestio je portal The Times of Israel.
"Od ovog trenutka, Jevrejska snaga više nije član koalicije," naveli su u saopćenju.
Sporazum o primirju s Hamasom Ben Gvir je nazvao "sporazumom o kapitulaciji pred terorizmom koji prelazi sve ideološke crvene linije."
"Nemamo namjeru raditi na rušenju vlade koju vodite. Ali o ideološkim pitanjima glasat ćemo prema vlastitoj savjesti. Nećemo se vratiti za vladin sto bez potpune pobjede nad Hamasom i potpune realizacije ratnih ciljeva," poručio je Ben Gvir.
Itamar Ben Gvir, izraelski krajnje desničarski političar i bivši ministar za nacionalnu sigurnost, već decenijama je jedna od najkontroverznijih figura u izraelskoj politici. Svoj politički uspon započeo je kao mladi sljedbenik Meira Kahanea, rabina poznatog po ekstremnim stavovima prema Arapima.
Ben Gvir je osam puta osuđivan za razne prekršaje, uključujući rasizam i podršku terorističkim organizacijama. Kao tinejdžer, bio je toliko radikalan da mu je izraelska vojska zabranila služenje vojnog roka.
Ben Gvir je poznat i po svojim provokativnim potezima, poput posjeta kompleksu Al-Aqsa džamije, svetog mjesta za muslimane i Jevreje, što je izazvalo tenzije i optužbe za namjerno narušavanje osjetljive političke situacije. Kao ministar, podržavao je tvrde mjere protiv Palestinaca, distribuciju oružja među izraelskim građanima i oštar odgovor na anti-vladine proteste.
Njegova politička strategija često je polarizirala izraelsko društvo, dok je njegov uspon odražavao pomak izraelskog biračkog tijela prema desnici.
Sporazum o primirju rezultat je posrednih pregovora koje su omogućili Katar, Egipat i SAD. Cilj mu je zaustaviti sukobe između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze te omogućiti povratak skoro stotinu talaca iz Izraela u zamjenu za oslobađanje skoro 2.000 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora.
U prvoj fazi primirja, koja bi trebala trajati 42 dana, Hamas će osloboditi 33 taoca. Preostalih 65 bit će oslobođeni u narednim fazama, prema sporazumu.
