Nadležna komisija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine utvrdila je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH nisu prekršile zakon tokom sigurnosnih provjera Nenada Nešića, obavljenih prije njegovog imenovanja za ministra sigurnosti BiH.
Iako je, prema navodima iz izvještaja, bilo poznato da su protiv Nešića još od 2019. godine vođene istrage, to nije bilo dovoljno da bude spriječeno njegovo imenovanje na jednu od najvažnijih funkcija u Vijeću ministara BiH.
Komisija je zaključila da SIPA u konkretnom slučaju nije bila ovlaštena provjeravati istrage koje su vođene protiv Nešića. Agencija je, kako je navedeno, bila zadužena isključivo za provjeru istinitosti podataka koje je Nešić naveo u obrascu Centralne izborne komisije BiH.
„Nakon saslušanja predstavnika SIPA-e i OSA-e ustanovljeno je da s njihove strane nije prekršen zakon tokom procesa sigurnosnih provjera bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića“, navedeno je u izvještaju o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e BiH za 2025. godinu.
Hapšenje, pritvor, pa nova funkcija
Nešić je na čelo Ministarstva sigurnosti BiH imenovan 25. januara 2023. godine. Uhapšen je 26. decembra 2024. godine, a Tužilaštvo BiH godinama je provodilo istrage koje su se odnosile na njega.
Nakon hapšenja i pritvora, Nešić je smijenjen s funkcije ministra sigurnosti BiH. Međutim, to nije bio kraj njegovog političkog uspona. Vlada Rs imenovala ga je za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, iako je prethodno bio na čelu „Puteva Rs“, kompanije za koju se sumnja da je oštećena za milionski iznos.
Slučaj je tako otvorio pitanje načina na koji se u Bosni i Hercegovini provjeravaju kandidati za najviše javne funkcije, ali i odgovornosti onih koji ih imenuju.
Nešić prošao sigurnosne provjere iako je godinama bio pod istragom: Komisija utvrdila da SIPA i OSA nisu prekršile zakon
Dok je veliki broj mladih i stručnih ljudi čekao priliku, na jednu od najvažnijih funkcija u državnoj vlasti imenovan je političar koji je godinama bio predmet istraga, a sistem provjera nije imao mehanizam da to spriječi.
Šta je SIPA provjeravala
U izvještaju Komisije navodi se da je Nešić, prije imenovanja za ministra sigurnosti BiH, bio predmet sigurnosnih provjera. Istovremeno, bilo je poznato da su se protiv njega od 2019. godine vodile određene istrage.
Međutim, Zakon o Vijeću ministara BiH, kako je navedeno u izvještaju, SIPA-i daje ograničene nadležnosti u tom procesu. Agencija je bila ovlaštena da provjeri tačnost podataka navedenih u obrascu CIK-a BiH, ali ne i da samostalno proširuje provjeru na sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela.
„SIPA je svoj rezultat provjere dostavila nadležnom rukovodiocu, u ovom slučaju Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, koja je onda kao kolektivni nadležni organ donijela odluku o postavljanju Nenada Nešića na mjesto ministra, iako je bilo poznato da su se protiv njega još od 2019. godine vodile određene istrage“, navela je Komisija.
Stručnjaci traže promjene
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, smatra da bi sigurnosne provjere morale biti rigoroznije, posebno kada je riječ o funkcijama koje podrazumijevaju pristup povjerljivim i tajnim podacima.
„Nedostatak u okviru postojećih sigurnosnih provjera je takvo nešto omogućio. Koliko ja znam, nije on jedina osoba. Na tome se treba raditi i Ministarstvo sigurnosti treba podnijeti inicijativu za izmjenu tih odredaba. Mi, međutim, ne vidimo inicijativu da se poboljšaju te provjere“, rekao je Hadžović za „Nezavisne novine“.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency Internationalu BiH, smatra da je ovaj slučaj pokazatelj institucionalne zarobljenosti i političke kontrole nad institucijama.
„Jasno je da je imenovanje, kao i svako drugo u Bosni i Hercegovini, plod političkog dogovora, a ne najboljih kompetencija i jasnih zakonitih provjera svakog lica koje bi trebalo da bude imenovano. SIPA zaista jeste uradila posao koji je u njenoj nadležnosti, ali se opravdano postavlja pitanje zašto joj se ne daju veće nadležnosti i zašto institucija za imenovanje nije tražila veći opseg provjera prilikom imenovanja na ovako bitnu funkciju“, rekao je Ožegović.
Slučaj Nenada Nešića tako je ponovo otvorio pitanje da li postojeći sistem sigurnosnih provjera u BiH može adekvatno procijeniti podobnost kandidata za najviše državne funkcije – ili je odgovornost za takve odluke u konačnici prepuštena političkim dogovorima.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
