Njemačka predložila novi model finansiranja vojne pomoći Kijevu, dok evropski saveznici traže pravedniju raspodjelu tereta nakon gotovo potpunog povlačenja SAD-a iz vojne podrške.
Članice NATO-a razmatraju uspostavljanje novog paketa vojne pomoći Ukrajini vrijednog 70 milijardi eura, koji bi mogao biti predstavljen na samitu Alijanse u Ankari narednog mjeseca, objavio je Politico pozivajući se na više diplomatskih izvora iz NATO-a.
Prijedlog, koji je prošlog mjeseca inicirala Njemačka, predviđa novi mehanizam za praćenje i evidentiranje pomoći Ukrajini, s ciljem veće transparentnosti i ravnomjernije raspodjele finansijskog opterećenja među saveznicima.
„Ključno je da iz Ankare dođe čvrsta obaveza o nastavku presudne podrške Ukrajini na održiviji i pravedniji način“, rekao je jedan visoki diplomata NATO-a za Politico.
Rasprava dolazi u trenutku kada zapadni saveznici pokušavaju osigurati dugoročnu podršku Ukrajini više od četiri godine nakon početka ruske invazije. Dodatni pritisak stvorila je promjena politike Sjedinjenih Američkih Država nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Prema navodima Politica, administracija predsjednika Trumpa zaustavila je gotovo svu novu vojnu pomoć Ukrajini, dok se isporuke američkog naoružanja sada uglavnom odvijaju kroz prodaju koju finansiraju evropski i drugi saveznici.
Jedna od ključnih tema predstojećeg samita NATO-a bit će upravo nastavak vojne podrške Kijevu.
Zvaničnik NATO-a izjavio je da se među saveznicima vode intenzivni razgovori o budućem modelu pomoći.
„Razgovori su u toku o tome kako nastaviti snažnu podršku Ukrajini i osigurati pravedniju raspodjelu tereta među saveznicima“, rekao je zvaničnik.
Prema informacijama koje su procurile iz diplomatskih krugova, predloženi paket od 70 milijardi eura ne bi predstavljao potpuno novi novac. Oko 30 milijardi eura bilo bi osigurano iz već odobrenog dvogodišnjeg zajma Evropske unije vrijednog 90 milijardi eura, dok bi dodatnih 40 milijardi eura dolazilo iz bilateralnih obaveza država članica.
Jedan visoki diplomata NATO-a smatra da je takav model logičan.
„To je prirodno, jer je većina članica NATO-a istovremeno i članica Evropske unije. Ne bi bilo pravedno da se od njih traži da isti teret finansiraju dva puta“, rekao je.
Ipak, dio saveznika upozorava da bi oslanjanje na evropski kredit moglo smanjiti spremnost pojedinih država da nastave s direktnom bilateralnom pomoći Ukrajini.
Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard upozorila je da evropski zajam ne smije postati zamjena za nacionalne programe pomoći.
„Ono što je sada važno jeste da evropske zemlje ne posmatraju ovaj kredit od 90 milijardi eura kao zamjenu za bilateralnu podršku. Dodavanje bilateralne pomoći povrh tog zajma apsolutno je ključno“, poručila je.
Ukrajina istovremeno insistira da novi finansijski paket bude usmjeren na konkretne vojne potrebe na terenu. Ambasadorica Ukrajine pri NATO-u Aljona Getmančuk izjavila je da bi prioritet trebali biti sistemi protivzračne odbrane, ulaganja u proizvodnju dronova i raketa te nabavka municije velikog dometa.
„Dok Ukrajina ne dobije djelotvorne sigurnosne garancije, možemo se oslanjati samo na finansijske garancije naših partnera“, rekla je.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ove sedmice je, zajedno sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, pozvao evropske saveznike da povećaju isporuke projektila za sisteme Patriot, upozoravajući da su ukrajinske zalihe pod pritiskom zbog pojačane potrošnje tih sistema na Bliskom istoku.
Prema podacima Instituta Kiel, evropske države su od januara do aprila ove godine Ukrajini mjesečno izdvajale oko dvije milijarde eura vojne pomoći, što je manje od prosječnih 2,4 milijarde eura mjesečno u istom periodu prošle godine. Istovremeno, u tom periodu nije zabilježena nova američka vojna pomoć Ukrajini.
Diplomate navode da su razgovori o novom fondu još u ranoj fazi, ali da bi sastanak ministara odbrane NATO-a kasnije ovog mjeseca mogao otvoriti put za konačan dogovor prije samita lidera Alijanse 7. i 8. jula u Ankari.
