U jednoj tački, međutim, politologinja vidi zaista važnu promjenu: dosad je Trump rat protiv Ukrajine nazivao „Bidenovim ratom“, posmatrajući ga kroz prizmu svog prethodnika.
Donald Trump je promijenio svoju politiku prema Rusiji.
S jedne strane prijeti Rusiji i njenim trgovinskim partnerima novim ekonomskim sankcijama, koje povezuje s ultimatumom.
Trump je najavio da će uvesti tzv. sekundarne carine ako Rusija ne pristane na primirje u ratu u Ukrajini u roku od 50 dana – i to carine "u visini od oko 100 posto".
Trump time cilja na zemlje poput Kine i Indije, koje i dalje kupuju naftu i plin iz Rusije, čime pune ratnu kasu Vladimira Putina. Američki Senat je u nacrtu sankcija predložio još i veće kaznene carine, do 500 posto, za zemlje koje nastave kupovati naftu, plin i druge sirovine iz Rusije.
Isporuke oružja kao „posao“
Istovremeno, bivši američki predsjednik pristao je na nove isporuke oružja Ukrajini, povrh onih koje je ranije obećao njegov prethodnik Joe Biden. Na zajedničkoj konferenciji za medije s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Bijeloj kući, Trump je govorio o „poslu": SAD šalje Ukrajini novo oružje – a Evropljani to plaćaju.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je nakon razgovora u Pentagonu potvrdio da je Njemačka spremna kupiti dva nova sistema protivzračne odbrane „Patriot“ za Ukrajinu: „Govori se o oko milijardu eura za jedan kompletan sistem 'Patriot'“, rekao je Pistorius o troškovima.
Prema riječima generalnog sekretara NATO-a Ruttea, osim Njemačke, spremne su kupovati oružje za Ukrajinu i Norveška, Finska, Švedska, Danska, Velika Britanija i Kanada. „Ovo je zaista velika stvar“, rekao je Rutte, osvrćući se na Trumpovu spremnost da isporuči oružje iz američke proizvodnje ako druge članice NATO-a to finansiraju.
„To znači da Ukrajina dobija veliku količinu nove vojne opreme – za protivzračnu odbranu, ali i u obliku dodatnih raketa i municije“, naglasio je Rutte.
Načelna promjena kursa? Stručnjaci skeptični
Je li ovo načelna i trajna promjena Trumpove politike prema Rusiji, i povećava li se time značajno pritisak na Putina? Američki vojni stručnjaci su skeptični.
„Od Trumpa smo u prošlosti već vidjeli niz ultimatuma“, kaže Jennifer Kavanagh iz think-tanka Defense Priorities u Vašingtonu.
Ona ne vjeruje da će ovaj 50-dnevni ultimatum promijeniti Putinov stav na bilo koji način, izjavila je politologinja u intervjuu za njemački javni servis ARD.
Na kraju, sankcije kojima Trump prijeti mogle bi „nanijeti više štete američkoj ekonomiji nego bilo kome drugom“. Osim toga, čini se da Trump svoj stav prema Putinu i situaciji u Ukrajini „mijenja gotovo svake sedmice“.
„On ovaj rat čini svojim ratom“
O najavljenim novim isporukama oružja Kavanagh kaže: „Nadamo se da će ti sistemi protivzračne odbrane 'Patriot', ako zaista brzo stignu u Ukrajinu, barem zaštititi civilne objekte i spasiti ljudske živote. No ovdje nije riječ o oružju koje bi odlučujuće promijenilo stanje na frontu.“
U jednoj tački, međutim, politologinja vidi zaista važnu promjenu: dosad je Trump rat protiv Ukrajine nazivao „Bidenovim ratom“, posmatrajući ga kroz prizmu svog prethodnika.
"Najavljujući novi način na koji Ukrajina može dobiti pomoć, Trump ovaj rat čini svojim“, smatra Kavanagh. Time će mu, kaže, u budućnosti biti znatno teže poslušati one u svojoj administraciji koji se zalažu za potpuno povlačenje pomoći Ukrajini.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je na pitanje njemačkih novinara znače li Trumpove najave prekretnicu odgovorio: „Općenito sam oprezan s takvim prognozama ili očekivanjima. Ali da, moguće je – posebno ako se nakon 50 dana zaista uvedu te sankcije i ako one pokažu efekat. Sada mnogo toga zavisi od mnogih širom svijeta da izvrše pritisak na Putina i navedu ga da promijeni svoju politiku“, rekao je Pistorius, piše DW.
