Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju", stoji u Deklaraciji sa drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a.
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u deklaracija je garantovala: ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina, slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti, slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe, ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu, ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti.
Također stoji i da "izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa, aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona."
Treba napomenuti da su održana ukupno tri zasjedanja ZAVNOBIH-a, i to: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (koji se sada obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944., treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.