Finansijska slika Tuzlanskog kantona (TK) prešla je u proteklih šest godina put od duboke nelikvidnosti i milionskih dugova do historijske stabilnosti koja danas diktira ekonomski i društveni razvoj regije – izjavio je u intervjuu za Fenu ministar finansija i potpredsjednik Vlade TK Suad Mustajbašić.
U opširnoj retrospektivi svog mandata, koji je uz dva prekida započeo u julu 2019. godine, ministar Mustajbašić je detaljno analizirao sanacione mjere, dramatičan rast budžetskih prihoda, te milionska ulaganja u socijalne politike, zdravstvo, privredu, sigurnost i kapitalnu infrastrukturu.
Nakon što je preuzeo mandat u ljeto 2019. godine, Mustajbašić kaže da je zatekao alarmantno stanje koje je zahtijevalo hitnu izradu sanacionog plana kako bi se spriječio kolaps kantonalnog budžeta.
– Prvo što sam uradio jeste da sagledam grubu sliku budžeta i finansijsko stanje. Kada sam vidio da je akumulirani deficit u iznosu od preko 25 miliona KM, da postoji dug u okviru jedinstvenog računa trezora, gdje su određeni podračuni na kojima se drže namjenska sredstva utrošena za održavanje likvidnosti – a ta sredstva su se morala vratiti – i da je dospjeli neplaćeni dug za uzete kredite u ranijem periodu bio oko 25 miliona, bilo je obeshrabrujuće kako nastaviti dalje – kazao je Mustajbašić.
Prvi opipljivi rezultati sanacije uslijedili su, kako je naveo, već krajem naredne godine. Na dan 31. decembra 2020. godine, kada je završavan obračunski period prije kratkotrajne smjene vlasti na početku 2021. godine, Kanton je u potpunosti sanirao desetogodišnji akumulirani minus i ostvario suficit od oko 22 miliona KM. U saradnji sa Vladom Federacije BiH izvršen je ključni reprogram kratkoročnih neplaćenih obaveza u dugoročne kredite, čime je obezbijeđen prijeko potrebni manevarski prostor. Nakon brzog povratka na ministarsku poziciju, započeo je period kontinuiranog rasta.
– Ponosno moram kazati da smo vratili apsolutnu stabilnost u budžet Tuzlanskog kantona, da smo uspjeli obezbijediti dnevnu likvidnost, a obaveze koje su prije zastajale vratili smo u normalne i ugovorene tokove plaćanja. Od zatečenog minusa iz 2019. godine, mi smo zaključno sa 31. decembrom 2025. godine došli do akumuliranog suficita od 104 miliona konvertibilnih maraka. Kada uzmete taj raspon i pogledate koliki je iskorak, to je rezultat koji jednostavno ne postoji nigdje drugdje u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju izvršenje budžeta – ocijenio je ministar finansija TK.
Prema njegovim riječima, akumulirana sredstva i budžetski suficit nisu ostali mrtvo slovo na papiru, već su stavljeni u direktnu funkciju novih, progresivnih javnih informacija koje su građanima TK donijele prava koja ranije nisu postojala.
Jedna od najznačajnijih mjera odnosi se na demografsku politiku i podršku porodici. Kanton je osigurao mjesečne naknade za nezaposlene porodilje u iznosu od 996 KM u trajanju od 12 mjeseci, za što se iz budžeta na godišnjem nivou izdvaja oko 24,5 miliona KM.
Pored toga, Vlada je uspostavila trajnu budžetsku poziciju za podršku penzionerskoj populaciji, što u prosjeku iznosi oko 3,8 miliona KM godišnje.
– To je naša obaveza za koju zakonski nismo nadležni, ali s obzirom na to da je ovo već četvrta godina primjene te mjere, možemo kazati da je oko 15 miliona maraka iz budžeta TK direktno usmjereno ovoj populaciji – pojasnio je Mustajbašić.
U oblasti obrazovanja uvedena je praksa obezbjeđivanja besplatnih udžbenika za sve učenike od prvog do devetog razreda osnovnih škola na području cijelog kantona, što predstavlja investiciju od oko 4 miliona KM godišnje. Paralelno s tim, TK je uveo automatizam u stipendiranju nadarenih učenika i studenata. Dok su ranije postojali samo modeli stipendiranja boračkih kategorija ili romske populacije, izvrsni učenici i studenti sada finansijsku podršku dobijaju automatski na osnovu svojih rezultata, za što se izdvaja blizu 600 hiljada KM godišnje.
TK je preuzeo i kompletan finansijski teret plaćanja premije zdravstvenog osiguranja (tzv. markice), oslobodivši građane ovog nameta, što je praksa kojom se, istakao je, rijetki kantoni u FBiH mogu pohvaliti.
Kao najnoviji iskorak u tekućoj godini, Mustajbašić je izdvojio sufinansiranje predškolskog odgoja sa 800 hiljada KM, čime je obuhvaćeno 1.160 mališana, te strateški projekat subvencioniranog javnog prijevoza na kantonalnim linijama.
– Kroz ovaj projekat roditelji naših učenika i studenata imaće velike olakšice. Umjesto dosadašnjih 250 do 300 KM, mjesečna karta za bilo koju liniju unutar Tuzlanskog kantona iznosiće 88 KM, uz mogućnost neograničenog broja putovanja – izjavio je ministar.
On je dodao da preliminarne analize pokazuju da će ova mjera donijeti uštede i u budžetu samih institucija, jer će dio od 10.200 javnih uposlenika koji imaju pravo na naknadu za prijevoz (čiji je limit bio 350 KM) koristiti ovaj sistem i time smanjiti ukupne troškove.
Paralelno sa socijalnim davanjima, Vlada TK je višestruko uvećala sredstva namijenjena za razvojne projekte. Mustajbašić navodi da su kapitalni izdaci sa zatečenih 9 miliona KM u 2021. godini porasli na impresivnih 82 miliona KM planiranih za 2026. godinu. Još drastičniji rast bilježe kapitalni transferi nižim nivoima vlasti i javnim institucijama, koji su sa 15,2 miliona skočili na blizu 128 miliona KM.
Ključni korisnik ovih sredstava je Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla.
– Nekada se iz budžeta redovno davalo tek oko 500.000 KM za projekte UKC-a. Mi smo prošle godine realizovali 30 miliona KM, a za ovu godinu smo planirali 50 miliona KM isključivo za nabavku najmodernije opreme na tržištu. Svjedočimo obnavljanju opreme, ali svjesni smo da to nije dovoljno i da ne ide dovoljno brzo, jer višegodišnja zapuštenost i amortizovanost opreme u UKC-u zahtijeva dugotrajan period konstantnog ulaganja – ocijenio je ministar.
Značajna podrška upućena je i primarnoj zdravstvenoj zaštiti (domovima zdravlja), čiji su osnivači gradovi i općine, kroz interventni transfer od 3 miliona KM za nabavku opreme i sanaciju prostorija, što je već realizovano.
Kada je riječ o privrednim granama, Ministar navodi da je budžetska podrška poljoprivredi podignuta je sa 7,5 miliona na 16,5 miliona KM, čime je TK preuzeo lidersku poziciju u BiH po izdvajanjima za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Značajna sredstva usmjerena su i u Međunarodni aerodrom Tuzla, koji je, prema ministrovim riječima, od preduzeća koje je 2021. godine bilo pred zatvaranjem, pretvoren u uspješan projekat. Ulaganja su sa 1,8 miliona porasla na gotovo 6 miliona KM u 2026. godini, a podrška se realizuje kroz tekuće subvencije i isplate operaterima po dolaznom putniku preko Turističke zajednice.
Govoreći o efektima ulaganja u aerodrom, Mustajbašić je povukao paralelu između trenutnog stanja i budućih strateških ciljeva, stavljajući poseban naglasak na potrebu snažnijeg razvoja i promocije turizma.
– Cilj nam je da sve ono što naš aerodrom nakon završetka kapitalnih projekata ima kao suštinsku prednost na tržištu potpuno zaokružimo kako bi bio poželjan za operatere koji imaju specifične uslove. Kada pogledate, višestruka je tu korist. Finansijska je ta da putnici koji dolaze troše više novca ovdje i generiše se određeni prihod i privredne aktivnosti, a posebna vrijednost je veza naše brojne dijaspore sa državom BiH – pojasnio je ministar finansija TK.
On je dodao da, iako je trenutni fokus zadržan na domaćim putnicima, odnosno dijaspori i članovima njihovih porodica koji im dolaze u posjetu, naredni prioritet nakon tekućih kapitalnih investicija mora biti masovniji dolazak stranih turista.
