Prema Mujanovićevoj procjeni, prvi korak nakon eventualnog imenovanja novog visokog predstavnika bio bi snažan pritisak na usvajanje zakona o državnoj imovini, i to u kratkom roku, vjerovatno prije općih izbora koji se očekuju krajem ove godine.
Politički analitičar Jasmin Mujanović upozorio je da bi Bosna i Hercegovina mogla ući u period ozbiljne nestabilnosti ukoliko italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi bude imenovan za narednog, a potencijalno i posljednjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Prema Mujanovićevoj procjeni, prvi korak nakon eventualnog imenovanja novog visokog predstavnika bio bi snažan pritisak na usvajanje zakona o državnoj imovini, i to u kratkom roku, vjerovatno prije općih izbora koji se očekuju krajem ove godine.
„Sjedinjene Američke Države će insistirati na usvajanju tog zakona kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, a vrlo je vjerovatno da su već osigurale podršku SNSD-a. To bi, po svemu sudeći, značilo i podršku HDZ-a BiH. Vladajuće i opozicione stranke sa sjedištem u Sarajevu vjerovatno su već suočene s pritiscima i prijetnjama sankcijama ukoliko ne podrže takvo rješenje“, smatra Mujanović.
On navodi da bi, ukoliko zakon ne bude usvojen parlamentarnom procedurom, visoki predstavnik mogao posegnuti za bonskim ovlastima i nametnuti ga.
Mujanović procjenjuje da bi nakon usvajanja zakona vlasti u Vašingtonu, zajedno s političkim liderima Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, mogle proglasiti da su ispunjeni uslovi iz programa „5+2“, čime bi se otvorio put za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Prema njegovim riječima, taj proces bi vjerovatno uključivao i uklanjanje preostalih međunarodnih sudija iz pravosudnih institucija BiH, kao i postepeno gašenje misije EUFOR-a, čime bi Bosna i Hercegovina ostala bez značajnijih međunarodnih mehanizama nadzora.
Analitičar smatra da bi se nakon toga, ukoliko izbori 2026. godine rezultiraju novim većinama SNSD-a i HDZ-a BiH, mogla otvoriti nova politička kriza.
„Dodik i Čović bi u periodu od šest do osamnaest mjeseci mogli proizvesti ozbiljnu secesionističku krizu ili intenzivirati zahtjeve za uspostavu trećeg entiteta. Moguće je čak i blokiranje formiranja državne vlasti kako bi se ubrzala takva kriza i zadržala kontrola nad ključnim sigurnosnim sektorima“, navodi Mujanović.
Dodaje da je teško predvidjeti kako bi se takav scenario odvijao, ali upozorava da bi posljedice mogle biti ozbiljne, posebno zbog izostanka međunarodnih posredničkih mehanizama.
„Policijski sukobi i institucionalne blokade kojima smo svjedočili tokom 2025. godine mogli bi biti ponovljeni u mnogo većem obimu i pod znatno većim tenzijama“, ocjenjuje on.
Zaključujući svoju analizu, Mujanović navodi da kombinacija političkog vakuuma u Sarajevu i nedovoljne odlučnosti evropskih aktera može dovesti do ozbiljnih turbulencija u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu zapadnog Balkana tokom 2027. godine.
