Piše: Renata Radić-Dragić (CIN)
Koncesije za izgradnju četiri hidroelektrane i proizvodnju struje na rijekama Bistrica i Janjina u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) donijele su trošak javnom preduzeću, a milionski profit privatnim kompanijama.
Od kada je Vlada Rs dodijelila koncesije 2006. godine, urađeni su pripremni radovi i tuneli i započeta je gradnja samo jedne hidroelektrane. Kraj radova se ne nazire iako su sve trebale biti izgrađene do kraja 2017. godine.
U ovaj projekat do sada je potrošeno oko 125 miliona KM javnog novca, uz dodatno kreditno zaduženje od 146 miliona KM.
Dobar dio − 20,7 miliona KM − potrošen je za kupovinu koncesionog preduzeća Hidroelektrane „Bistrica” Foča koje je osnovano za realizaciju projekta. Kupilo ga je 2019. zavisno preduzeće (ZP) „Elektroprivrede Rs-a” – „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada koje je u većinskom vlasništvu Rs-a.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je procjena vrijednosti koncesionog preduzeća urađena na osnovu predviđanja budućeg poslovanja hidroelektrana, pri čemu je zanemareno da su u to vrijeme hidroelektrane trebale već biti izgrađene. Procjenom je predviđena izgradnja hidroelektrana do 2020, a profit već od 2021. godine, što se do danas nije dogodilo.
U ovom trgovanju je najbolje prošla firma iz Laktaša „Kaldera Company”, većinski vlasnik koncesionog preduzeća, koja je preprodajom udjela zaradila 8,9 miliona KM u odnosu na uloženi novac. Tome je pomogla Vlada Rs-a koja je potpisanim aneksom omogućila trgovanje koncesionim preduzećem bez izgrađenih hidroelektrana.
Ovu firmu je Odjeljenje za kontrolu strane imovine Sjedinjenih Američkih Država označilo 2024. kao glavni izvor prihoda za Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Od početka su o projektu odlučivali kadrovi ove stranke: premijeri Vlade Rs-a, direktori javnih preduzeća, vlasnici privatnih kompanija ili procjenitelji.
„Ja tvrdim da je ovo jedan dobar projekt, sigurno profitabilan projekt, i mislim da je ta kupovina bila dobra stvar u tom momentu“, rekao je Dejan Pavlović, direktor HE „Bistrica”.
Trgovanje koncesijama, а ne strujom
Projekat izgradnje i korištenja četiri hidroelektrane na rijekama Bistrica i Janjina započeo je u ljeto 2006. godine kada je Vlada Rs-a dodijelila koncesiju „Elektrodistribuciji” a.d. Pale – ZP „Elektroprivrede Rs-a“ na period od 30 godina.
Ugovorena je gradnja četiri manje hidroelektrane: „Bistrica B-1”, „Bistrica B-2a” i „Bistrica B-3” na području Foče i Kalinovika te „Janjina J-1” na području Čajniča i Novog Goražda, ukupne vrijednosti 106 miliona KM.
„Elektrodistribucija” je platila 112.750 KM za ustupljeno koncesiono pravo i obavezala se na plaćanje naknade od tri posto od prihoda kada elektrane budu puštene u rad. Potom su osnovali koncesiono preduzeće HE “Bistrica” u Foči za realizaciju projekta.
Vrlo brzo, 2008. godine priključila im se firma „Kaldera Company” iz Laktaša u vlasništvu Milenka Čičića. To je odobrila Vlada Rs-a na čijem je čelu bio Milorad Dodik, Čičićev stranački šef iz SNSD-a.
Ljubomir Mrda, tadašnji direktor „Elektrodistribucije“, rekao je novinarima CIN-a da su prihvatili samoinicijativnu ponudu „Kaldere” jer su shvatili da sami ne mogu finansirati projekat: „Za nas je bilo jako interesantno da dobijemo partnera s kojim ćemo moći realizovati ovaj projekt“.
„Kaldera” je preuzela 90 posto vlasništva u „Bistrici”, a „Elektrodistribucija” je zadržala 10 posto.
Mrda je rekao da im je preduzeće iz Laktaša platilo 3,7 miliona KM za troškove izrađene tehničke dokumentacije, a uplatili su i 81.000 KM za osnivački kapital u koncesionom preduzeću.
U narednim godinama kapitalna vrijednost preduzeća je povećana unosom novca i tehničke dokumentacije − „Kaldera” na 9,1 milion KM, a „Elektrodistribucija” na nešto više od milion KM.
Do februara 2014. su se osnovni koncesioni ugovori mijenjali kroz 11 aneksa. Jednom od izmjena izbrisana je zabrana prodaje koncesionog preduzeća prije izgradnje hidroelektrana, a za završetak njihove gradnje definisan je decembar 2017. godine. Kašnjenje u radu je ostavljeno kao mogući razlog za raskid ugovora.
Radilo se na pripremi terena, prikupljale su se dozvole, ali se hidroelektrane nisu gradile.
Do 2018. godine trgovalo se i vlasničkim udjelom preduzeća. „Kaldera” je prodala 38,5 posto svog udjela za 7,4 miliona maraka češkoj firmi „Energo Bosna”, osnovanoj za iznajmljivanje nekretnina.
Potom je „Bistrica” ponuđena ZP „Elektroprivrede Rs-a” „Hidroelektranama na Drini” iz Višegrada čiji je direktor Nedeljko Perišić, SNSD-ov odbornik u ovoj općini.
U ponudi je navedeno da „Elektrodistribucija” a.d. Pale mora razdvojiti djelatnost proizvodnje od distribucije struje, a drugi suvlasnici bi se povukli iz projekta.
Drago Stanivuković, tadašnji član uprave „Bistrice”, novinarima je rekao da plan nije bila prodaja koncesionog preduzeća, već izgradnja hidroelektrana: „Problem je bio obezbijediti finansiranje za taj projekt“.
Procjena na temelju poslovanja budućih elektrana
Potencijalnom kupcu je uz ponudu dostavljen Izvještaj o procjeni vrijednosti preduzeća HE „Bistrica” na 20,7 miliona KM. Procjenu je u decembru 2017. godine uradila revizorska kuća „Grant Thornton” Aleksandra Džombića, bivšeg SNSD-ovog premijera u Vladi Rs-a.
U izvještaju je navedeno da društvo ne posjeduje veliku materijalnu imovinu, već da su mu najveća vrijednost koncesioni ugovori za izgradnju hidroelektrana te da će njihovo buduće poslovanje donijeti i najveću korist za preduzeće. Procjena je urađena na temelju predviđanja poslovanja budućih hidroelektrana.
Korišteni su podaci o predviđenoj proizvodnji električne energije, u prosjeku 145,9 GWh u godini. Prema tadašnjoj otkupnoj cijeni električne energije, potencijalni prihod bio bi oko 17,3 miliona KM godišnje.
Međutim, u izvještaju nije navedeno da su hidroelektrane trebale biti izgrađene u toj 2017. godini kako je navedeno u koncesionim ugovorima. Umjesto toga, predviđena je njihova izgradnja do 2020, a prihod već od 2021. godine.
