Najavljuje se njena posjeta Tirani, 14. septembra gdje će okupiti pet premijera država zapadnog Balkana, te predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Njemačka kancelarka Angela Merkel boravit će u posljednjoj posjeti inostranstvu 14. septembra, kada će se u Albaniji sastati sa liderima zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, prenose mediji na albanskom jeziku.
Zvanični Berlin smatra da su Tirana i Rama tokom godina relaksirali odnose između balkanskih zemalja, posebno uzajamnim posjetama Beogradu, koje su u početku bile neprijateljske, navodi se izjava neimenovanog zvaničnika za agenciju Associated Press (AP).
Tokom ove posjete, Merkel će se sastati sa svim liderima balkanskih država, a sa izuzetkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sastanci će se odvijati na nivou premijera.
Kancelarka će, nakon sastanaka, prenijeti svoju poruku i na konferenciji za novinare.
Očekuje se da će posljednji sastanak imati sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, gdje će tema razgovora biti Berlinski proces i njemačka agenda na Balkanu.
Berlinski proces započeo je konkretnim, ali skromnim ciljevima, poput olakšavanja regionalne saradnje između šest zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije – ali sa vizijom kojom se pomaže u ispunjavanju kriterijume za članstvo u Evropskoj uniji.
Njegova najvažnija komponenta je takozvana “Agenda povezivanja”, koja je prvobitno imala za cilj da poveže šest zemalja zapadnog Balkana u oblastima transporta i energije, a kasnije da proširi ovu vezu na razmjenu mladih, te ekonomsku saradnju.
Samiti održani u evropskim prijestonicama pomogli su u uspostavljanju komunikacije između balkanskih lidera, kao i u osmišljavanju nekoliko infrastrukturnih projekata i regionalnih inicijativa.
Odobrene projekte za svaku od šest zemalja zapadnog Balkana djelimično finansiraju mehanizmi EU, a dijelom same ove zemlje.
Agenda povezivanja kombinira politike i infrastrukturu, povezujući zemlje jedna s drugom i sa EU. Zbog Berlinskog procesa, vlade su uspostavile sveobuhvatnu regionalnu infrastrukturnu mrežu, čineći tako zapadni Balkan dijelom Trans-evropske transportne mreže (TEN-T).
Berlinski proces je također generirao inicijative za regionalno povezivanje, poput energetske saradnje, Regionalne kancelarije za saradnju sa mladima (RICO), stvaranja Regionalne ekonomske zone i potpisivanja Ugovora o transportnoj zajednici.
Međutim, uspjeh inicijative pokrenute Berlinskim procesom zavisi od poboljšanja odnosa između samih zemalja zapadnog Balkana. Stoga su vlade 2015. godine usvojile Deklaraciju o regionalnoj saradnji i riješavanju bilateralnih pitanja.
Njemačka, ali i sama kancelarka Merkel, uspjeh takve inicijative smatrali su važnim, jer je ovo prvi put da ova zemlja preduzima tako važan proces pregovaranja balkanskih država.
Njemačka je također postala važan akter na međunarodnoj sceni kada je sa svojom vojskom učestvovala u sastavu mirovnih trupa na Kosovu (KFOR), prvoj njemačkoj vojnoj akciji od Drugog svjetskog rata.
