ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zbog vjere: Upozorenje na širenje islamofobije i govora mržnje u BiH

Redakcija Mostar

Komisija za slobodu vjere upozorila na institucionalnu odgovornost u sprečavanju diskriminacije i nasilja, posebno ukazujući na položaj muslimana u povratničkim sredinama i opasnost od govora mržnje u javnom i online prostoru.


Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. august Međunarodnim danom sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju, iskazujući solidarnost s osobama koje su stradale zbog svojih vjerskih uvjerenja ili svjetonazora.

Obilježavanje ovog dana ujedno predstavlja podsjetnik na značaj tolerancije, borbe protiv diskriminacije, međureligijskog i međukulturnog dijaloga te uvažavanja različitosti.

Nasilju zasnovanom na vjeri ili uvjerenju često prethode stereotipi i predrasude koji se šire kroz društvene i medijske narative, izjave javnih ličnosti i druge oblike javnog djelovanja, ali i kroz obrazovanje. Takvi narativi mogu prerasti u govor mržnje i stvoriti ambijent pogodan za diskriminaciju, uznemiravanje i fizičko nasilje.

Poseban izazov predstavlja online prostor, u kojem se poruke mržnje mogu brzo i masovno širiti, uključujući i uz poticanje javnih ličnosti.

Komisija za slobodu vjere je u svom Specijalnom izvještaju o institucionalnoj antimuslimanskoj mržnji i islamofobiji u Rs-u iz aprila 2025. godine upozorila javnost na pojavu „politički strukturisane islamofobije i antimuslimanske mržnje koja djeluje kroz institucije vlasti i koristi retoriku straha, dominacije i etničkog čišćenja“.

U izvještaju se posebno ukazuje na obrasce djelovanja koji, prema ocjeni Komisije, mogu doprinijeti stvaranju atmosfere straha i diskriminacije prema muslimanima.

Podaci Monitora mržnje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu pokazuju da su evidentirana 122 incidenta iz mržnje. Od tog broja, 95,45 posto incidenata bilo je motivirano etničkom ili vjerskom pripadnošću žrtve.

Komisija je tokom iste godine, kroz medijski monitoring, evidentirala 16 incidenata iz mržnje povezanih s islamskom pripadnošću žrtve. Većina ovih incidenata dogodila se u povratničkim sredinama, u kojima muslimani predstavljaju manjinsku zajednicu ili društvenu skupinu posebno izloženu diskriminaciji.

Komisija za slobodu vjere podsjeća da javne vlasti u Bosni i Hercegovini imaju pozitivnu obavezu u oblasti ljudskih prava da osiguraju učinkovitu prevenciju, istragu i procesuiranje govora mržnje i zločina iz mržnje.

Odugovlačenje postupaka, neadekvatna kaznena politika, izostanak dosljednog postupanja nadležnih institucija i ignorisanje žrtava mogu, kako upozoravaju, poslati poruku o društvenoj prihvatljivosti takvog ponašanja. To može doprinijeti njegovom ponavljanju i dodatno narušiti dostojanstvo žrtava, kao i njihovu slobodu da bez straha uživaju pravo na slobodu vjere ili uvjerenja.

U godini u kojoj se obilježava 60 godina Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i 45 godina Deklaracije Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja, Komisija poziva javne vlasti u BiH da osiguraju efikasno, pravovremeno i nepristrasno procesuiranje incidenata i krivičnih djela motiviranih mržnjom.

To se, kako navode, odnosi i na djela motivirana stvarnom ili pretpostavljenom vjerskom pripadnošću ili uvjerenjem žrtve. Komisija istovremeno traži da se u postupcima adekvatno utvrđuju i evidentiraju elementi mržnje i diskriminatorni motiv.

Poseban fokus, navodi Komisija, treba biti na zaštiti i podršci žrtvama, kao i dosljednoj primjeni domaćih i međunarodnih standarda zaštite slobode vjere ili uvjerenja i zabrane diskriminacije.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti povratničkim i drugim manjinskim zajednicama koje su izloženije incidentima motiviranim mržnjom.

Pored institucionalne reakcije nakon počinjenog incidenta, Komisija smatra važnim jačanje preventivnog djelovanja. To podrazumijeva suzbijanje stereotipa, predrasuda i govora mržnje, uključivanje obrazovnih ustanova, medija i civilnog društva u promociju tolerancije i dijaloga, kao i blagovremenu i adekvatnu javnu reakciju nosilaca javnih funkcija na incidente iz mržnje.

Javne ličnosti, ističe Komisija, imaju posebnu odgovornost jer njihov govor može značajno utjecati na oblikovanje javnog mnijenja i društvenog odnosa prema vjerskim i drugim manjinskim zajednicama.

Borba protiv nasilja zasnovanog na vjeri ili uvjerenju, poručuju iz Komisije, nije samo pitanje reakcije nakon počinjenog incidenta. Ona podrazumijeva i prevenciju, institucionalnu odgovornost i stvaranje društvenog ambijenta u kojem nijedna osoba ne treba strahovati zbog svoje vjere, uvjerenja, pripadnosti vjerskoj zajednici ili javne manifestacije vjerske pripadnosti.

Komisija za slobodu vjere podsjeća muslimane i muslimanke da incidente motivirane mržnjom mogu prijaviti Komisiji putem e-maila vjerskeslobode@rijaset.ba, poštom na adresu Kovači broj 37, 71000 Sarajevo, ili putem telefona 033 289 700.

Podnošenje prijave Komisiji, naglašavaju, ne zamjenjuje pokretanje formalnih postupaka pred policijom, tužilaštvom, Institucijom ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i drugim nadležnim institucijama.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.