Lobiranja u Vatikanu se zahuktavaju: Razgovori traju već neko vrijeme

Među onima koji će vjerojatno lobirati za konzervativnog nasljednika Franje su Raymond Burke, američki biskup koji podržava Donalda Trumpa, i Gerhard Müller, Nijemac koji je prošle sedmice upozorio da bi se crkva mogla podijeliti ako se ne izabere ortodoksni papa. U progresivnom taboru su Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Timothy Radcliffe iz Velike Britanije i Michael Czerny iz Kanade.

Kritičari su optužili Franju da je napunio kardinalski kolegij svojim pristašama u više od 100 imenovanja tokom njegova papinstva.

Ali Pattenden je rekao: "Historijski gledano, nijedan papa nije mogao kontrolirati izbor svog nasljednika". Bilo je jasnih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali "to je spektar", dodao je.

"Postoje neki koji imaju konzervativna stajališta o određenim pitanjima, ali liberalna stajališta o drugim pitanjima – na primjer, seksualnost i klimatske promjene. "Franjo je bio skloniji promovirati svoju ideološku subraću, ali nije isključivo imenovao one za koje se činilo da se slažu s njim. Imao je druge prioritete - učiniti kardinalski kolegij što je moguće inkluzivnijim, što je značilo izabrati ljude iz vrlo malih katoličkih zajednica poput Irana, Alžira i Mongolije i balansirati ga dalje od njegovih bogatih središta Evrope i Sjeverne Amerike", dodaje.

Godine 2013. više od polovice kardinala izbornika bili su Evropljani. Sada je udio pao na 39% , dok 18% dolazi iz Azije, 18% iz Latinske Amerike i Kariba, a 12% iz subsaharske Afrike. Franjo je također nastojao smanjiti dobni profil kardinalskog kolegija. Sedam imenovanih u decembru prošle godine bilo je mlađe od 60 godina, a jedan – Mykola Bychok, biskup rođen u Ukrajini u Melbourneu – ima samo 44 godine. Kardinali su imenovani iz Perua, Ekvadora, Alžira i Irana u pokušaju da se ravnoteža skrene s Evrope.

Prvo glasovanje održat će se ubrzo nakon sazivanja konklave, a zatim svako jutro i poslijepodne dok kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu. Kardinali će biti "pod prilično velikim pritiskom da izaberu prilično brzo", rekao je Pattenden. "Oči svijeta uprte su u njih, a katolički vjernici mogli bi biti pomalo uznemirujući ako su još uvijek na konklavi u lipnju ili srpnju", kaže Pattenden.

U prošlom stoljeću većina konklava trajala je dva do tri dana. Najduža konklava, u 13. stoljeću, trajala je dvije godine i devet mjeseci, a najkraća je bila 1503. godine kada je rezultat došao u roku od nekoliko sati. Favoriti za Franjinog nasljednika su Pietro Parolin, šef vatikanske diplomatije, i Luis Antonio Tagle, filipinski kardinal.