Na mjestima gdje ni granični stubovi nisu narušavali krajolik, teške mašine trenutno kopaju rov na granici između baltičkog područja NATO-a i ruske teritorije, piše RSE.
Riga će u narednih pet godina da izdvoji oko 303 miliona eura za veliki projekat gradnje utvrđenja na svojoj granici.
- Planiramo da iskopamo protivtenkovske jarke duž granice, kao što to sada ovdje vidite, a zatim da ih ojačamo 'zmajevim zubima' - kaže za latvijski medij LSM oficir Oružanih snaga Latvije Kaspar Lazdins.
Ističe kako će svaka regija da ima svoja rješenja.
- Planiramo da koristimo ne samo državne resurse, već i da privučemo ostale kompanije - ističe on.
Kada su reporteri North.Realitiesa, servisa Radija Slobodna Evropa, posjetili rusku granicu u Terehovi u Litvaniji, dugačak red kamiona čekao je da pređe granicu.
Ovo je najprometnija tačka na istočnoj litvanskoj granici zbog autoputa koji ide direktno na istok do Moskve i blizine kontrolnog prijelaza s Bjelorusijom.
Oko graničnog prijelaza Terehova 2019. godine postavljena je ograda kako bi se blokirao prelazak nedokumentovanih migranata koji pokušavaju da uđu iz Rusije.
Glavna vojna utvrđenja će uskoro biti dodata ovdašnjoj granici kao dio onoga što Riga naziva svojim "planom jačanja istočne granice".
- Granica nam ne smeta, živimo sa njom cijeli život i više ne obraćamo pažnju - kaže Ina Dukšta, zaposlenica u administrativnoj kancelariji Pasiene, sela u blizini prijelaza Terehova.
Leci koji su postavljeni po selu pozivaju na regrutaciju novih graničara, a u samoj zgradi lokalne uprave je plakat sa natpisom na latvijskom: "Mi smo NATO".
- Ne znamo da li će tenkovi doći, ali naravno da se toga bojimo - kaže mlada mještanka Julija na pitanje da prokomentariše dešavanja na obližnjoj ruskoj granici.
"Imam porodicu, djecu. Ne razmišljam o danas, već o onome što dolazi u narednih 20 godina".
Nikolaj, stariji mještanin, pak, ne osjeća taj strah.
- Bilo bi bolje da se ovih 303 miliona eura ulože u puteve. Ako, ne daj Bože, dođe do rata, ova utvrđenja nas ionako neće spasiti.
Ne znam za ovaj jarak. U modernim ratovima nema ništa efikasnije od diplomatije.
Ambasade ne treba zatvarati, diplomatske odnose ne treba prekidati. Samo će diplomatija održati mir - kaže Nikolaj u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Prije pandemije koronavirusa i potpune invazije na Ukrajinu, stanovnici istočnih pograničnih područja Latvije su slobodno putovali u rusku Pskovsku oblast gdje su mogli jeftinije da kupe proizvode.
Kao i mnoga naselja duž istočne granice Latvije, Pasiene je selo u kojem se uglavnom govori ruski.
- Kako možete natjerati ljude da govore latvijski - kaže Elena, čistačica u naselju.
- Ja sam Latvijka, svi smo građani Evropske unije, ali svi su studirali u ruskim školama - nismo imali druge. Ovako živimo cijeli život, nemoguće je promijeniti ljude - dodaje Elena.
Latvija je 1991. stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali je dio teritorije izgubila u korist Rusije. Riga je u 2000-im godinama podigla teritorijalne zahtjeve prema Moskvi.
