"Isti takav modalitet se koristio za spomenik Mirzi Delibašiću, urađeno je na istom principu".
Spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, koji je u noći s 28. na 29. august postavljen ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, već je izazvao brojne polemike i rasprave u javnosti, te je, kako je istakao i historičar Husnija Kamberović, postao instrument za nove političke manipulacije i podjele u BiH.
Iako se tokom traženja idealne lokacije za spomenik najviše pričalo o dozvolama i saglasnostima, prije svih Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nakon postavljanja kipa gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nije dala adekvatan odgovor na pitanje da li postoje, te kakve su dozvole dobijene za postavljanje ovog spomenika, piše Žurnal.info.
Ove teme kratko se dotakao akademski kipar Stijepo Gavrić, autor spomenika: "Najviše osjećam umor, ali osjećam i zadovoljstvo jer poslije toliko čekanja, poslije skoro izgubljene nade, nađe se rješenje i postavljen je na pravom mjestu – doduše s privremenom dozvolom, ali je tu."
Ovaj navod kipara Gavrića nametnuo je brojna pitanja – od toga kakva je to dozvola i šta ona podrazumijeva, preko pitanja ko ju je dao, pa sve do toga na koji vremenski rok je data dozvola.
Odgovor na ova pitanja potražili smo kod člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Faruka Kapidžića, koji je na društvenim mrežama djelimično dao odgovore. Iz razgovora s njim saznajemo da zapravo i dalje ne postoji saglasnost ove komisije, ali da je pronađena zakonska mogućnost da se komisija zaobiđe.
U tom smislu, veliku ulogu imao je načelnik Općine Centar Srđan Mandić, puno veću nego što je to istakla gradonačelnica Karić napisavši kratko da je Mandić "u skladu sa svojim nadležnostima dao doprinos u izboru lokacije".
Ipak, krenimo redom. Nakon što je najavljeno da će Grad Sarajevo finansirati i krenuti u realizaciju ovog projekta, nametnulo se nekoliko pitanja. Prije svega, kako će taj spomenik izgledati. Prema riječima Faruka Kapidžića, gradonačelnica Karić mu je prišla tražeći pomoć.
"Imali su jedan draft konkursa za koji sam joj rekao da nije bio dobro postavljen. Rekao sam joj da se mora dati i cijena koštanja spomenika, a ona je rekla da Grad Sarajevo može izdvojiti 250.000 KM i da ne može više. Što se tiče sastava žirija, zamolila me je da budem predsjednik žirija. Ja sam se angažovao oko pisanja teksta konkursa i dobili smo sedam radova, malih modela", govori za Žurnal Kapidžić, ističući kako je odabrano najbolje rješenje, najviše zbog simbolike koju nosi.
Međutim, problem je nastao kada se trebalo dobiti odobrenje za mjesto postavljanja spomenika. Podsjetimo, već se pisalo kako članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Anđelina Ošap Gaćanović nije bila saglasna s tim da se spomenik postavi ispred zgrade Predsjedništva BiH.
"Njeno obrazloženje je bilo da se ne može zvati bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, jer je on srpski kralj. To je ta jedna duboka politička ofanziva iz Beograda, njihovog SANU-a. Jednostavno se ne da da ovdje išta bosansko ima", mišljenja je Kapidžić.
Nakon toga se krenulo razmišljati o drugim potencijalnim lokacijama – od trga ispred zgrade Parlamenta BiH, preko trotoara na Marindvoru, pa sve do Pofalića, za šta je Grad Sarajevo već i potrošio nekoliko hiljada maraka, o čemu smo pisali.
Kako nam je kazao Faruk Kapidžić, on je lično zamolio gradonačelnicu Karić da ne dozvoli da se spomenik postavi u Pofalićima, navodeći joj da će se naći modalitet da se ipak postavi ispred zgrade Predsjedništva BiH.
"Spomenik mora biti ili ispred zgrade Predsjedništva BiH ili ne smije biti nigdje. To je bio moj princip, da mora biti na tom mjestu, jer sve ostalo je poraz. Ona je povukla s Gradskog vijeća prijedlog za Pofaliće i tad sam rekao da ćemo naći modalitet kako da stavimo spomenik na mjesto", tvrdi Kapidžić.
Šta je, u suštini, taj modalitet podrazumijevao? Naime, iskorištena je mogućnost da se, istina zakonito, zaobiđe Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, tačnije članica Anđelina Ošap Gaćanović, tako što će Općina Centar dati privremenu dozvolu za zakup javne površine.
I upravo to je i urađeno – Grad Sarajevo i gradonačelnica Benjamina Karić su podnijeli zahtjev, Općina Centar na čelu sa Srđanom Mandićem je izdala privremenu dozvolu za korištenje javne površine na mjestu gdje je postavljen spomenik, a za, kako se navodi, izložbu pod nazivom "Srednjovjekovna bosanska država – Kralj Tvrtko I Kotromanić".
"Isti takav modalitet se koristio za spomenik Mirzi Delibašiću, urađeno je na istom principu, kafane se otvaraju bez da se pita Komisija… Ja sam zahtijevao i tražio, te je bio poslat zahtjev za cvjetnjak, zelenu površinu gdje su one biste. S obzirom na to da načelnik nema pravnu mogućnost da daje u zakup ako se radi o zelenoj površini, to je malo specifično, onda su oni odlučili da bude na ovom asfaltiranom dijelu, ispred te zelene površine", objašnjava novinarima Žurnala Faruk Kapidžić, najavljujući i druge projekte na tom dijelu:
"To nije loše s obzirom na to da će se raditi popločanje kompletnog tog dijela, kao što je urađen Sarajevski ćilim, radit će se rješenje i za ovaj dio, pa će se taj dio oko spomenika samo "ubaciti" u zelenu površinu."
Ovdje dolazimo do detalja same dozvole koju je izdala Općina Centar. Prvo, izložba pod navedenim nazivom i dalje nije nigdje javno spomenuta. Drugo, Žurnal saznaje kako je dozvola za korištenje javne površine izdata na period od dva mjeseca, te ističe s posljednjim danom septembra 2023. godine. I, konačno, dvomjesečni zakup javne površine će Grad Sarajevo platiti ukupno 120 KM neto, odnosno 140 KM bruto.
U tom smislu postavlja se pitanje šta će se desiti nakon što istekne ovaj rok. Na ove navode Kapidžić je dao nedvomislen odgovor:
"To je privremena dozvola za korištenje javne površine koja se produžuje i može se produžavati 100 godina. U tom slučaju Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ne može utjecati. A ako bi bio pritisak iz RS-a preko komisije, prema istom principu prema kojem Anđelina nije dala da se postavi spomenik, tako i ja neću dati da se miče. To je moje pravo. Prema tome, spomenik je tu, on je ankerisan i on će ostati tu."
Dakle, za osobe koje su bile zadužene da se spomenik postavi ispred zgrade Predsjedništva, najvažniji zadatak bio je upravo to – postaviti ga. Nakon reakcije javnosti kakvoj svjedočimo, apsolutno je nerealno očekivati ni da općinski načelnik ne izda opet privremenu dozvolu za korištenje javne površine, niti da nadležne inspekcije reagiraju na način da se spomenik ukloni ako se, eventualno, ne izda opet privremena dozvola.
Kada je riječ o izložbi koja se spominje u samom rješenju o privremenoj dozvoli, Faruk Kapidžić je rekao kako se "vjerovatno priprema neka manifestacija, izložba", te da je "vrlo vjerovatno da će se, možda, jednom godišnje održavati taj spomen na našu srednovjekovnu historiju koju nam pokušavaju oteti".
