Orbán (62) je 2010. godine došao na vlast uvjerljivom pobjedom, a od tada je Mađarsku transformisao u sistem koji sam opisuje kao „neliberalnu demokratiju“. Tokom godina često je dolazio u sukob s institucijama Evropske unije, posebno zbog politike prema medijima, migrantima i LGBTQ zajednici.
Mađarski premijer Viktor Orban prvi put od povratka na vlast 2010. godine suočit će se s ozbiljnim izazivačem na parlamentarnim izborima zakazanim za 12. april, a ishod glasanja mogao bi imati dalekosežne političke posljedice, kako za Mađarsku, tako i za širi evropski kontekst.
Datum izbora u utorak je objavio mađarski predsjednik Tamas Sulyok putem društvenih mreža. Orbánova kandidatura za novi mandat bit će pažljivo praćena i izvan granica Mađarske, s obzirom na njegove bliske odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ali i na činjenicu da je, uprkos ratu u Ukrajini, zadržao relativno bliske veze s Moskvom.
Orbán (62) je 2010. godine došao na vlast uvjerljivom pobjedom, a od tada je Mađarsku transformisao u sistem koji sam opisuje kao „neliberalnu demokratiju“. Tokom godina često je dolazio u sukob s institucijama Evropske unije, posebno zbog politike prema medijima, migrantima i LGBTQ zajednici.
Na predstojećim izborima suprotstavit će mu se Péter Magyar, bivši pripadnik vladajućih struktura, čija je stranka Tisza od pojavljivanja na političkoj sceni 2024. godine ozbiljno uzdrmala mađarsku politiku. Orbanova stranka Fidesz kampanju vodi pod sloganom „Siguran izbor“, naglašavajući da će Mađarsku držati izvan rata u Ukrajini i spriječiti dolazak ilegalnih migranata.
Premijer se istovremeno suočava i s ekonomskim izazovima. Nagli rast inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine doveo je do snažnog povećanja troškova života, što je dodatno opteretilo ionako usporenu ekonomiju.
S druge strane, 44-godišnji Magyar i njegova stranka prema većini istraživanja javnog mnijenja trenutno imaju prednost nad Fideszom, iako veliki broj neodlučnih birača ostavlja prostor za neizvjestan ishod. Prema anketi instituta Publicus iz decembra, Tisza je imala podršku 48 posto odlučnih birača, dok je Fidesz bio na 40 posto.
Magyar poručuje da bi Mađarsku zadržao unutar Evropske unije i NATO-a, uz zalaganje za „pragmatične odnose“ s Rusijom. Također je najavio da bi radio na deblokadi milijardi eura zamrznutih evropskih sredstava, kako bi se podstaknuo ekonomski oporavak zemlje.
