Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac izjavio je da već mjesecima upozoravaju Hrvatsku na sporne poteze u vezi s planom odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ali da konkretnih odgovora iz Zagreba nema, kao ni adekvatne institucionalne reakcije unutar BiH.
Košarac je novinarima u Sarajevu rekao da pitanje Trgovske gore nije tretirano s dovoljno ozbiljnosti te da diplomatski pritisak prema Hrvatskoj nije bio pravovremen ni dovoljno snažan. Posebno je kritikovao Ministarstvo vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnu mrežu, navodeći da nisu bili dovoljno mobilisani u ovom procesu.
"Svi u BiH nisu dovoljno radili kada je riječ o Trgovskoj gori i to je činjenica. Prvi na listi je MIP, odnosno DKP mreža. Morali smo izvršiti diplomatski pritisak na Hrvatsku. Upozoravao sam, sazivali smo sastanke", rekao je Košarac.
Poseban akcenat stavio je na, kako tvrdi, opstrukcije u vezi s protestnim notama koje su upućivane Hrvatskoj. Naveo je da je jednu protestnu notu poslao 27. juna 2025. godine, ali da je ona proslijeđena tek 2. oktobra, nakon više od sto dana.
"Protestna nota sto dana leži u Sarajevu. Gdje to ima?", upitao je Košarac, dodajući da je posljednja nota, upućena 9. septembra povodom usvajanja Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskom saboru, još uvijek bez zvanične potvrde da je uopće proslijeđena.
On je naveo da je članica Koordinacionog tijela za Trgovsku goru uime Ministarstva vanjskih poslova, Ida Rašidbegović, 14. novembra obavijestila da je protestna nota zadržana jer je "oštra". Košarac je poručio da takav pristup smatra nedopustivim.
"Ako neko ugrožava 250.000 ljudi, njihovo zdravlje i živote, prirodne ljepote Une, građane Rs i Federacije BiH, nećemo pisati ljubavna pisma. Kako drugačije nego oštro?", rekao je Košarac.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Košarac je kritikovao Delegaciju Evropske unije u BiH, navodeći da nije pružila podršku domaćim institucijama te da se povukla uz obrazloženje da je riječ o bilateralnom pitanju između BiH i Hrvatske. Posebno je istakao da Hrvatska izbjegava saradnju s institucijama BiH, iako je, kako je naveo, na to obavezna prema ESPOO konvenciji.
Najavio je da će BiH intenzivirati aktivnosti putem angažovane međunarodne kancelarije i kroz punu primjenu ESPOO konvencije, ne isključujući ni mogućnost reciprociteta, iako smatra da to nije najbolje rješenje.
