U periodu od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu prijavilaca korupcije, dok se u istom periodu Transparency Internationalu u BiH (TI BiH) obratilo 133 lica koja se mogu svrstati u red zviždača, piše Patria.
Ovi podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite. Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji je TI BiH organizovao povodom Svjetskog dana zviždača, gdje je ukazano da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti.
Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.
Na nivou BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) u periodu od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, dok je status odobren samo u jednom slučaju.
U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavilaca korupcije.
Federacija BiH, izuzev Kantona Sarajevo, i dalje nema zakon koji bi posebno uredio zaštitu prijavilaca korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde radi usvajanja primjedbi i izrade Prijedloga zakona.
Kanton Sarajevo, koji je nakon usvajanja zakona 2023. godine postao jedina jurisdikcija u Federaciji BiH sa posebnim mehanizmom zaštite, bilježi pomake u ovoj oblasti, pa je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.










