"Donio je prijeko potrebni mir, zaustavio krvoproliće i stvorio ustavni i međunarodni okvir unutar kojeg je mir očuvan više od tri decenije. Za BiH, SAD ostaju naš najvažniji strateški partner i saveznik. Istovremeno, BiH ostaje čvrsto opredijeljena za svoj evropski put. Evropska unija je strateško odredište BiH i njen...
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju, upozorivši da bi smanjenje angažmana Sjedinjenih Američkih Država u BiH otvorilo prostor za jačanje ruskog utjecaja i destabilizaciju zemlje.
"Čast mi je obratiti vam se u trenutku od posebne važnosti za BiH, njenu stabilnost, euroatlantsku perspektivu i kontinuiranu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. BiH duboko cijeni svoje historijsko i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uloga SAD-a u okončanju rata, oblikovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju mira i podršci suverenitetu, teritorijalnom integritetu i institucionalnoj funkcionalnosti BiH bila je odlučujuća i ostaje od trajne važnosti", naveo je on.
Ističe kako mirovni sporazum predstavlja jedno od najuspješnijih vanjskopolitičkih dostignuća SAD-a u periodu nakon Hladnog rata.
"Donio je prijeko potrebni mir, zaustavio krvoproliće i stvorio ustavni i međunarodni okvir unutar kojeg je mir očuvan više od tri decenije. Za BiH, SAD ostaju naš najvažniji strateški partner i saveznik. Istovremeno, BiH ostaje čvrsto opredijeljena za svoj evropski put. Evropska unija je strateško odredište BiH i njen najvažniji ekonomski partner, dok evropske integracije ostaju centralni okvir za dugoročnu demokratsku, ekonomsku i institucionalnu transformaciju zemlje", poručio je Konaković.
On pojašnjava kako je jedinstvo ciljeva između SAD-a i EU neophodno za BiH i širi zapadni Balkan.
"U tom kontekstu, pažljivo smo primili k znanju nedavnu izjavu Ambasade SAD-a u Sarajevu u vezi s imenovanjem sljedećeg visokog predstavnika za BiH i ulogom Vijeća za provedbu mira. Također smo s posebnom ozbiljnošću primili k znanju poruku da bi kontinuirana evropska neodlučnost i nesposobnost Vijeća za provedbu mira da ispuni svoju odgovornost mogli zahtijevati od SAD-a da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u BiH. Kao iskren prijatelj i saveznik SAD-a, BiH želi izraziti svoju duboku zabrinutost u vezi s bilo kakvom mogućnošću smanjenog američkog angažmana u našoj zemlji", naveo je on.
Kaže kako BiH u potpunosti poštuje suvereno pravo SAD-a da procjenjuje svoju međunarodnu ulogu, ali isto tako vjeruje i da je BiH jedno od mjesta gdje je američko liderstvo dalo historijske rezultate i gdje njeno kontinuirano prisustvo ostaje strateški neophodno.
"Svako smanjenje uloge SAD-a rizikovalo bi otvaranje prostora koji bi brzo mogli popuniti Ruska Federacija, njeni saveznici i lokalni proksiji, kao i drugi akteri čiji cilj nije stabilnost, već slabljenje dejtonskog okvira, opstrukcija euroatlantske budućnosti Bosne i Hercegovine i širenje malignog utjecaja na zapadnom Balkanu. Imenovanje sljedećeg visokog predstavnika putem Vijeća za provedbu mira je stoga od izuzetne važnosti", podcrtava Konaković.
"Bonske ovlasti kao neophodan instrument"
On dodaje da Ured visokog predstavnika ostaje suštinska institucija civilne provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno u okolnostima u kojima se ustavni poredak, autoritet državnih institucija te suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i dalje osporavaju.
"Njegova uloga ostaje neophodna sve dok se u potpunosti ne ispune ciljevi i uslovi Programa 5+2. Zbog toga je od najveće važnosti da se imenovanje sljedećeg visokog predstavnika obavi kroz uspostavljeni okvir Vijeća za provedbu mira i uz jasan konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije", napominje.
Konaković poručuje i kako naša zemlja pozdravlja politiku SAD-a koja potiče domaće političke lidere da preuzmu odgovornost, rade zajedno, deeskaliraju tenzije, jačaju institucije i stvaraju uslove za ekonomski razvoj i odgovorne investicije.
"To je i naš cilj. Međutim, u sadašnjim okolnostima, izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući Bonske ovlasti, ostaju neophodan instrument posljednjeg utočišta protiv secesionističkih akcija i direktnih napada na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak te suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Trenutna kriza u BiH u svojoj srži nije etnički ili međuetnički sukob, kao što bi mnogi mogli pretpostaviti na osnovu naše bolne prošlosti. Ovog puta, kriza je geopolitička. Nju namjerno generiše i instrumentalizira Ruska Federacija preko svog najistaknutijeg lokalnog proksija, Milorada Dodika, koji lične, secesionističke i geopolitičke interese stavlja ispred ustavnog poretka, demokratskih normi i budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine. Ovo nije apstraktna procjena", smatra Konaković.
On kaže kako je BiH postigla istinsko pomirenje na mnogim mjestima i među mnogim ljudima.
"Godine 1992., kao tinejdžer, pridružio sam se Armiji Republike Bosne i Hercegovine kako bih branio svoj dom tokom rata. Na suprotnoj strani linije fronta nalazio se sadašnji poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki zvaničnik Srpske demokratske stranke. Bili smo doslovno na suprotnim stranama u ratu. Danas sjedimo zajedno, razgovaramo, sarađujemo i radimo za bolju, mirniju i evropsku budućnost naše djece i naše zemlje. Iz tog razloga, trenutna opasnost se ne bi trebala pogrešno tumačiti kao neizbježna etnička konfrontacija među narodima BiH. Ona to nije. Opasnost dolazi od secesionističkog političkog projekta, podržanog i ohrabrenog od strane Moskve, koji nastoji iskoristiti institucionalne slabosti, historijske traume i međunarodnu neodlučnost. Takva politika može voditi samo ka obnovljenoj konfrontaciji i sukobu", rekao je Konaković.
Državni ministar ističe da naša država ne može i neće dozvoliti takav scenarij.
"Nećemo dozvoliti secesionističkim politikama da podijele našu državu, niti ćemo dozvoliti da se posmrtni ostaci žrtava Srebrenice odvoje od njihove domovine. Genocid počinjen u Srebrenici nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka od strane snaga Vojske Republike Srpske ostaje trajno upozorenje kuda ekstremističke i separatističke ideologije mogu odvesti kada međunarodna zajednica oklijeva. Milorad Dodik, bivši predsjednik Rs i predsjednik SNSD-a, osuđen od strane Suda BiH, zajedno s političkim strukturama okupljenim oko SNSD-a, nastavlja otvoreno slijediti proruske političke stavove, osporavati autoritet državnih institucija i promovisati politike koje su u suprotnosti sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i euroatlantskom orijentacijom BiH", rekao je on.
Dodik, Putin...
Prema njegovim riječima, te iste političke snage su uporno opstruirale evropski i NATO put BiH, podrivajući reforme i odluke neophodne za integraciju zemlje u euroatlantsku zajednicu.
"Od početka ruske agresije u punom obimu na Ukrajinu, Dodik se sastao s predsjednikom Ruske Federacije, Vladimirom Putinom, u devet navrata, uključujući i posjete Moskvi, a posljednji put u kontekstu majskih komemoracija u Moskvi. Ovi sastanci, zajedno s ponovljenim javnim izražavanjem političke lojalnosti Moskvi, pokazuju da je Dodikov secesionistički projekat dio šireg geopolitičkog napora s ciljem podrivanja dejtonskog okvira, testiranja transatlantske odlučnosti i stvaranja nove tačke nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi. Zabrinuti smo i zbog javnih izjava Milorada Dodika koje sugerišu da je, kroz svoje lobiste i političke posrednike bazirane u SAD-u, uključujući Roda Blagojevicha, Arija Ben-Menashea, Marca Zella i druge, u mogućnosti oblikovati ili diktirati politiku Sjedinjenih Američkih Država, uključujući politiku State Departmenta, prema BiH", navodi Konaković.
Poručuje da su svjesni da ovakve izjave ne predstavljaju zvaničnu politiku Amerike.
"Ove lobističke aktivnosti se u Bosni i Hercegovini percipiraju kao dio šireg napora da se legitimiziraju secesionističke politike, oslabi Ured visokog predstavnika i podriju međunarodne garancije uspostavljene za zaštitu mira. S tim u vezi, nedavne javne najave o nastavku i proširenju saradnje s Gazpromom, najvećom ruskom plinskom kompanijom, uključujući izjave da Gazprom planira graditi elektrane u Bosni i Hercegovini, predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost. Energetska ovisnost je također i sigurnosno pitanje. Svako daljnje širenje uloge aktera povezanih s ruskim strateškim energetskim interesima na energetskom tržištu Bosne i Hercegovine bilo bi u suprotnosti s ciljevima postavljenim u Izvještaju Kongresu o politici Sjedinjenih Američkih Država za promicanje regionalne stabilnosti i prosperiteta na zapadnom Balkanu, koji identifikuje energetsku ovisnost o Rusiji kao stratešku ranjivost i naglašava važnost diverzifikacije, sigurnih i pouzdanih izvora energije te snažnije ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama", poručio je Konaković.
Dodaje da za BiH smanjenje i konačno uklanjanje ruskog utjecaja iz energetskog sektora nije samo ekonomski prioritet, već i imperativ nacionalne sigurnosti.
"Gasovod Južna interkonekcija je stoga od posebne važnosti, ne samo kao energetski projekat, već kao strateški instrument diverzifikacije, otpornosti i smanjenja ovisnosti o ruskom gasu. Snažna podrška Sjedinjenih Američkih Država ovom projektu izuzetno se cijeni u Bosni i Hercegovini. Njegova implementacija bi ojačala energetsku sigurnost zemlje, doprinijela regionalnoj stabilnosti i stvorila dodatni prostor za buduće američke investicije i snažnije američko ekonomsko prisustvo u Bosni i Hercegovini. U ovom kritičnom trenutku, kontinuirani, vidljiv i koordiniran angažman Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Evropskom unijom, ostaje neophodan za očuvanje mira, stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Jedinstven transatlantski pristup ostaje najsnažnija garancija da će Dejtonski mirovni sporazum biti očuvan, da će Ured visokog predstavnika ostati sposoban ispunjavati svoj mandat sve dok se Program 5+2 u potpunosti ne implementira, i da će se Bosna i Hercegovina nastaviti kretati naprijed kao suverena, stabilna, demokratska i evropska država", istakao je državni ministar te dodao:
"Na kraju, dozvolite mi da dodam i vedriju notu u vremenu ozbiljnih političkih zabrinutosti. Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države uskoro će se susresti na fudbalskom terenu u šesnaestini finala FIFA Svjetskog prvenstva čiji su domaćin Sjedinjene Američke Države. Iskreno se nadam fer i sportskoj utakmici i neka pobijedi bolji tim na terenu. Kakav god bio konačni rezultat, uvjeren sam da će on samo dodati još jedno nezaboravno poglavlje prijateljstvu između BiH i SAD-a", podcrtao je Konaković.
