"Vrlo je bio frekventan aviosaobraćaj u ovoj zoni u kojoj ranije nije bio slučaj. Veliki broj naših državljana vratili smo ih preko mehanizma civilne zaštite EU i preko saradnje s našim komšijama. Nama je ostalo ukupno nekih 200-tinjak ljudi od kojih je 30 turista, za koje smo već 18-19 našli rješenja i bit će u narednim danima kući. Bukvalno nam je ostalo 10-ak naših ljudi u ovom području koje ćemo u narednim danima vratiti u BiH. Sad se postavlja pitanje rezidenata. Javio se određen broj ljudi koji dole rade. Dešava nam se da oni izjave volju za evakuacijom, ali kad im javimo neki termin, oni uglavnom odbijaju. To se mijenja svaki dan, ali mogu reći da je ostao jako mali broj ljudi i sve to za 0 KM utrošenih od onih 800.000. Kad smo već uspjeli ovako velik broj ljudi staviti na avione, za taj manji broj ljudi nema osnova da šaljemo charter letove koji su svakim danom skuplji", rekao je.
Dodao je da su "bili efikasni i dobili od Vijeća ministara izmjenu odluke da možemo ići prema komercijalnim linijama, da možemo kupiti karte".
"Ovdje smo naravno slušali i glas javnosti - zašto bi država kupovala karte onima koji sebi mogu kupiti karte? O svakom detalju smo brinuli. Akcija ide odlično, bolje nego što smo mislili i mislim da potrebe za charter letova neće biti. Ne daj bože veće eskalacije, taj novac možemo koristiti tada. Kako sada stvari stoje, vratit ćemo sve naše državljane ekstremnim naporima naših uposlenika", rekao je.
O tome zašto je BiH odlučila kosponzorirati rezoluciju kojom se najoštrije osuđuju iranski napadi na države Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) i Jordan, kazao je:
"Ovo je jedna vrlo važna tema koja osvjetljava stanje na bh. političkoj sceni. Predsjedništvo BiH ambasadoru Lagumdžiji otkad je u mandatu nije dalo nalog za bilo kakvo postupanje, nikad. Rezolucije koje smo usvajali su bile produkt moje direktne instrukcije kako da postupa. Jučer je bio jedan od najdinamičnijih dana koje smo imali u ministarstvu. Pratili smo od prvog trenutka sadržaj rezolucije, a kasnije i koje su zemlje koje kosponzoriraju rezoluciju. Postoje dvije grupe zemalja - jedna koja je kosponzorirala, a u njoj su sve zemlje EU i sve zemlje regiona. U njima su naši strateški partneri i stalne članice Vijeća sigurnosti. Vodeći računa o svom interesu i sadržaju rezolucije mi smo odlučili biti kosponzori. Oni koji to nisu su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja, većina zemalja koje su glasale protiv rezolucije o Srebrenici", rekao je.
