Na predizbornim plakatima za Evropski parlament gotovo sve stranke tematiziraju sigurnost i odbrambenu snagu Njemačke, piše Deutsche Welle.
Političari su nakon pada Berlinskog zida drastično smanjivali izdatke za vojsku i odbranu, no sada su, nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022., morali uvidjeti da je njemačka vojska u beznadno lošem stanju, jedva sposobna za odbranu vlastite teritorije. I da nije sposobna potpuno ispuniti svoje obaveze kao članica NATO-a.
Ubrzo nakon ruske agresije njemački kancelar Olaf Scholz objavio je da će biti formiran posebni fond za opremanje njemačke vojske, no tih najavljenih 100 milijardi eura pokazalo se kao nedovoljno. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius vojni budžet za 2025. želi povećati za najmanje 6,5 milijardi eura. Smatra da su ovo izuzetne okolnosti u kojima bi taj državni izdatak trebao biti izuzet od zakonske obaveze uravnoteženog budžeta.
Skupe decenije štednje
I njemački vojni stručnjaci, kao što je Frank Sauer s univerziteta Bundeswehra, misle da će čak i s tih dodatnih 100 milijardi njemačkoj vojsci i dalje hronično nedostajati novaca. Bez povećanja budžeta će već 2026. nastupiti trenutak u kojem će njemačka vojska tek "s najvećim naporima održavati postojeći pogon", ali ništa više od toga.
No, oko većeg izdvajanja za odbranu ne postoji sloga u njemačkoj vladi. Ministar finansija Christian Lindner tvrdi da napad Rusije na Ukrajinu ne može biti razlog za dodatna državna zaduženja, na što je socijaldemokratski ministar odbrane na sjednici vlade ljutito izjavio kako mu "ne treba takva muka" u njegovom životu i, što se njega tiče, neka onda postave nekog drugog da u Bundeswehru učini praktično nemoguće.
No, kolika je doista velika prijetnja od Rusije? Organizator minhenske Konferencije o sigurnosti Christoph Heusgen je uvjeren kako Vladimir Putin teži Velikoj Rusiji u granicama bivšeg Sovjetskog Saveza. "Ako Putin ne izgubi rat u Ukrajini, moramo računati s tim da su sljedeće na redu Moldavija ili države Baltika", kaže on.
Baltičke države su doduše članice NATO-a, ali Fabian Hoffmann s univerziteta u Oslu procjenjuje kako ovaj vojni savez nema kapaciteta za odvraćanje pretenzija Rusije i da Evropa ima "najviše dvije ili tri godine" vremena kako bi stvorila odbranu koju Putin radije neće htjeti napadati.










