ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Ko "mulja" s državnom imovinom u Čapljini

Redakcija Mostar

Posebnu zabrinutost izaziva informacija da bi pojedine parcele u naselju Modrič mogle zahvaćati dijelove državnog zemljišta koje nije bilo obuhvaćeno izvornim planom prodaje. Takve sumnje dodatno pojačavaju pozive na uvid u katastarske i zemljišnoknjižne evidencije.

U Čapljini se ponovno otvara pitanje transparentnosti u upravljanju gradskim zemljištem nakon što su u javnost dospjeli dokumenti koji ukazuju na moguće nepravilnosti u postupku prodaje parcela u naselju Modrič (K.O. Tasovići).

Riječ je o zemljištu koje je Grad Čapljina, prema odluci Gradskog vijeća od 27. maja 2024. godine, stavio u postupak javnog nadmetanja, a sve u skladu s Odlukom o provedbi postupka prodaje nekretnina u vlasništvu Grada Čapljine, piše Hercegovina.info.

Gradskim vijećnicima tada je rečeno kako su to parcele planirane za gradnju stambenih jednica za mlade obitelji.

Odluka, objavljena u Narodnom listu Grada Čapljine, obuhvatila je 25 građevinskih parcela, među njima i onu označenu kao k.č. 3591/147, zv. „Modrič“, površine 680 m².

Prodaja provedena, ali mijenjali se brojevi čestica

Prema dokumentima koji su u posjedu redakcije Hercegovina.info, nakon provedbe javnog konkursa i prodaje zemljišta, došlo je do promjene u službenim evidencijama – broj parcele 3591/147 navodno je zamijenjen oznakom 3591/160, koja se uopće ne nalazi u izvornom parcelacijskom planu priloženom uz odluku Gradskog vijeća.

Iz nacrta naselja Modrič (mjerilo 1:2000), koji je bio sastavni dio odluke, jasno je vidljivo da čestice numerirane od 3591/132 do 3591/147 čine jedinstveni niz parcela omeđenih javnom saobraćajnicom i zelenim pojasom. Broj 3591/160 u tom nacrtu ne postoji.


Na parceli k.č. 3591/147 u naselju Modrič nije se smjelo graditi jer kroz njezin dio prolazi vodovodna mreža, odnosno glavni tok vodovoda Dubravska visoravan, što prema prostorno-planskoj dokumentaciji predstavlja infrastrukturni koridor u kojem gradnja stambenih ili poslovnih objekata nije dopuštena. Takve površine moraju ostati neizgrađene radi pristupa i održavanja vodovoda, te se mogu samo tehnički evidentirati, a ne otuđivati. Unatoč tomu, parcela je uvrštena u javni poziv i kasnije preinačena u novu oznaku.


Ako se potvrdi da je ta promjena naknadno unesena u katastarske knjige bez nove odluke Gradskog vijeća, moglo bi se raditi o povredi Zakona o stvarnim pravima FBiH, prema kojem se identitet nekretnine može mijenjati samo na osnovu pravomoćnog akta.

Pitanja i moguće zadiranje u državno zemljište

Posebnu zabrinutost izaziva informacija da bi pojedine parcele u naselju Modrič mogle zahvaćati dijelove državnog zemljišta koje nije bilo obuhvaćeno izvornim planom prodaje. Takve sumnje dodatno pojačavaju pozive na uvid u katastarske i zemljišnoknjižne evidencije.

Portal Hercegovina.info uputio je službeni upit Gradu Čapljina kako bi se razjasnilo: jesu li nakon provedbe konkursa mijenjane oznake, površine ili granice čestica, na temelju kojeg akta su eventualne izmjene izvršene, te jesu li u postupku obuhvaćene i čestice koje su djelimično u vlasništvu države.

Odgovor Grada Čapljina ćemo objaviti u cijelosti kada ga dobijemo.


Krivična prijava zbog sumnje na zloupotrebu položaja i krivotvorenje dokumentacije

Zbog sumnje u nezakonite radnje oko prodaje i evidencije gradskog zemljišta u naselju Modrič, gradski vijećnik Pero Čepo podnio je krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona  protiv gradonačelnice Ive Raguž, te službenika Stjepana Pažina i Željka Soke.

U prijavi se navodi da su navedene osobe „udruženo i svjesno“ postupale mimo zakonskih ovlasti, omogućivši da se zemljišna čestica k.č. 3591/147 nakon prodaje nezakonito preinači u novu oznaku 3591/160, čime se, prema tvrdnjama prijavitelja, prikriva stvarno stanje i pogoduje pojedincima.

Čepo u prijavi navodi moguće povrede članaka 340., 375., 383., 387. i 389. Krivičnog zakona Federacije BiH, koje obuhvaćaju krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela, ovjeravanja neistinitog sadržaja, zloupotrebe položaja, nesavjesnog rada u službi i krivotvorenja službene isprave.

Uz prijavu su priložene kopije odluke Gradskog vijeća o prodaji zemljišta, javni poziv, katastarski nacrt naselja Modrič te usporedni prikazi službenih izvadaka iz zemljišnih knjiga i evidencije Grada. Ti dokumenti, prema prijavi, pokazuju razlike između odluke o prodaji i stvarnog stanja u katastru.

Potrebna potpuna transparentnost

Slučaj zemljišta u Modriču otvara važno pitanje nadzora nad provedbom odluka Gradskog vijeća i ažuriranjem katastarskih podataka. U praksi, svaka promjena u zemljišnoknjižnim evidencijama – pogotovo ako uključuje izmjenu broja ili površine čestice – mora imati jasan i pravovaljan pravni temelj.

Ukoliko se pokaže da su promjene rađene mimo odluka Gradskog vijeća, riječ bi bila o ozbiljnom pitanju zakonitosti upravljanja gradskom imovinom, koje bi moralo biti predmet istrage nadležnih institucija.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.