Do 30. juna Christian Schmidt bi trebao predati dužnost svom nasljedniku, ali još uvijek nije poznato kome. Upravo na tom pitanju lome se koplja između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. SAD krive evropske ambasadore što novi visoki predstavnik još nije izabran.
Dok se u Tivtu razgovara o novim načinima približavanja Evropskoj uniji, koji bi trebali podstaći domaće aktere na brže djelovanje, bh. lideri bave se dogovorima o izbornim nastupima. Ipak, pitanje imenovanja novog visokog predstavnika pokazuje da se oko Bosne i Hercegovine teško usaglašavaju čak i najveći međunarodni akteri. Hoće li uloga OHR-a biti redefinisana, njegove ovlasti smanjene ili je trenutno najvažnije pitanje ko će naslijediti Christiana Schmidta? Dvodnevno zasjedanje PIC-a nije rezultiralo odgovorima.
Do 30. juna Christian Schmidt bi trebao predati dužnost svom nasljedniku, ali još uvijek nije poznato kome. Upravo na tom pitanju lome se koplja između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. SAD krive evropske ambasadore što novi visoki predstavnik još nije izabran.
"Nikad nije dobro da BiH bude centar sukoba između dvije velike sile, ali je s druge strane dobro da se još uvijek razgovara i da još uvijek postoje zainteresovane strane za ono što se dešava u Bosni i Hercegovini", rekla je Lejla Bičakčić, direktorica CIN-a.
Bičakčić smatra da je ključni izvor nezadovoljstva SAD-a to što nije izabran njihov favorit, Antonio Zanardi Landi. Kao razlog zbog kojeg Amerikanci žele imati čovjeka od povjerenja na čelu OHR-a analitičari vide mogućnost ubrzanja projekta Južna plinska interkonekcija, za šta je potrebno riješiti pitanje državne imovine.
"Sigurno se Amerika neće povući iz jendog razloga, zato što im je jako bitno da južna interkonekcija profunkcionira i da nekako Bosna i Hercegovina postane čvorište gasne infrastrukture, ne samo za Bosnu i Hercegoivnu, već i za Evropu, širu Evropu", istakla je politička analitičarka Ivana Marić.
Bodo Weber iz Vijeća za politiku demokratizacije je dodao:
"Radi se isključivo ,po meni, o južnoj interkonekciji. Mada smo vidjeli i neke znakove druge američke Trumpove administracije u zadnjih godinu i po, mislim na skidanje sankcija gospodina Dodika koji bi se mogli interpretirat u smislu neke širneje ideološke MAGA politike nad Bosnom i Hercegovinom i Balkanom, mislim da to ipak nije tu na djelu. Jer smo vidjeli i na neki način određeni kontiunuitet politike ove administracije u Bosni i Hercegovini."
Ipak, šef bh. diplomatije Elmedin Konaković smatra da Amerikanci preko visokog predstavnika nemaju namjeru nametati zakone.
''Amerikanci zagovaraju reduciranje korištenja bonskih ovlasti i zagovaraju da novi visoki predstavnik to ne bi trebao raditi. Kako onda misle ovi što to kritikuju il najavljuju da će Amerikanci dobit preko visokog predstavnika neko rješenje za Južnu?!''
No, u vladajućoj Trojci o ovom pitanju očigledno nema jedinstva. Sabina Ćudić iz Naše stranke poziva da ratifikacija sporazuma sa Hrvatskom sačeka.
''Pozivam koalicione partnere kao i opoziciju na čelu sa SDA i DF-om, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum sa američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlasti te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini'', kazala je ona.
Nermin Nikšić, federalni premijer i lider SDP-a smatra da BiH, zbog izostanka domaćeg dogovora, i dalje treba visokog predstavnika. Kaže da je važnije kakve će ovlasti koristiti nego ko će naslijediti Kristijana Šmita. No, konsenzusa nema ni o ulozi OHR-a. Za razliku od bošnjačkih političara, u HDZ-u BiH smatraju da je ured odavno trebalo zatvoriti. Isti stav dijele i u Rs. Portparol SNSD-a Evropsku uniju nazvao je licemjernom, zbog nemogućnosti postizanja dogovora o imenovnaju.
