Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila historijsku prekretnicu – isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četverogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
