Odobrenje koje je dalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara, da se ide u potpisivanje sporazuma sa Hrvatskom nije kraj priče, nego tek ulazak u najosjetljiviju fazu projekta Južne gasne interkonekcije.
Nakon političkog zelenog svjetla, slijedi formalno potpisivanje međudržavnog sporazuma, pa zatim niz odluka, ugovora i tehničkih priprema bez kojih nijedan metar cijevi ne može biti položen. To znači da se projekat još uvijek nalazi u zoni institucija, a nikako polaganja prvog metra cijevi.
U praksi, najvažnije pitanje više nije da li projekat postoji, nego ko će ga pravno, institucionalno i finansijski gurati do kraja. Tu se sada prelamaju interesi domaćih vlasti, Hrvatske, američkog investitora i međunarodnih aktera koji godinama pokušavaju da ovu priču izvuku iz blokade.
Predsjedništvo BiH je u sriejdu, 22. aprila, na održanoj telefonskoj sjednici usvojilo prijedlog osnova za vođenje pregovora sa Hrvatskom o međudržavnom sporazumu kojim bi se započeo proces izgradnje gasovoda Južna interkonekcija. Nakon što BiH i Hrvatska potpišu sporazum o izgradnji gasovoda, vjerovatno do kraja mjeseca u Dubrovniku, on će se ponovo naći na Vijeću ministara, a nakon čega bi ga ponovo trebalo potvrditi i Predsjedništvo.
"Što se tiče Savjeta ministara BiH mi ćemo učiniti sve kako bi proces bio vođen odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje propisanih procedura, jer je riječ o projektu od izuzetnog značaja za buduću energetsku sigurnost BiH", rekla je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, koja ostavlja otvorenim način na koji će biti realizovan sporazum sa Hrvatskom, a koji bi trebao biti potpisan do kraja ovog mjeseca u Dubrovniku.
Hrvatska čeka sporazum
Hrvatska je ključni partner u projektu Južne interkonekcije kao glavni isporučilac i tranzitna zemlja koja će omogućiti Bosni i Hercegovini pristup mreži i diversifikaciju izvora energije.
Osim toga, polazna tačka gasovoda je u mjestu Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a hrvatska kompanija bit će odgovorna za planiranje i izgradnju dijela gasovoda na teritoriji Hrvatske, čiji je premijer zadovoljan pomacima u BiH.
"Mi smo sve ove godine govorili da smo spremni pomoći da se gasifikuje dio teritorije BiH, uglavnom na prostoru Federacije, što podrazumijeva diversifikaciju isporuke gasom, značajna ulaganja i još bolje korištenje LNG terminala na Krku, za regionalnu energetsku sigurnost", rekao je Andrej Plenković, prije nekoliko dana u Mostaru.
"Amerikanizacija"
Prvi konkretan korak je potpisivanje sporazuma BiH i Hrvatske. Nakon toga slijedi uspostavljanje punog pravnog i operativnog okvira za realizaciju projekta, uključujući ugovore sa investitorom, finalno definisanje trase, imovinsko-pravna pitanja i dozvole. Tek kada se sve to zatvori, može se govoriti o početku radova. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konakvić, optimista je po pitanju brzog početka radova, likujući što su vlasti u entitetu Rs pristali na američki uticaj.
"Sviđa mi se mnogo amerikanizacija Banje Luke", rekao je Konaković, vjerujući da će to imati pozitivne efekte na cijelu BiH.
