Ako je izvještaj o proširenju bio radosna stvar za tri istočne države - Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju - bio je predvidljivo razočaravajući za šest zemalja zapadnog Balkana - Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Tokom najmanje dvije decenije, svi su izražavali nadu da će se jednog dana pridružiti bloku, ali su godinama bili frustrirani - kako zbog nespremnosti EU da krene naprijed, tako i zbog vlastite nesposobnosti da provedu neophodne reforme. To je oštar podsjetnik za zemlje poput Ukrajine i Moldavije da pristupanje EU rijetko kada počnu pregovori s Briselom, piše Rikard Jozwiak, prenosi Politicki.ba.
Ovaj urednik na Radio Slobodna Evropa na svom je blogu analizirao zadnji izvještaj Evropske komisije o napretku država koje žele u EU.
U dijelu posvećenom zapadnom Balkanu, a posebno BiH on piše:
"Iskreno rečeno, vjerovatno nije bilo mnogo toga što bi EU mogla objaviti. Crna Gora i Srbija otvorile su pregovore o pristupanju 2012. i 2014. godine, a Albanija i Sjeverna Makedonija prošle godine. Ipak, stvari idu brzinom puža. Politička previranja u Crnoj Gori u posljednje dvije godine značila su mali napredak u reformama. Dok su sva 33 pregovaračka poglavlja sa Briselom otvorena, samo tri su završena, poslednje 2017. Srbija ostaje zaglavljena zbog slabog napretka u procesu normalizacije sa Kosovom i neuspjeha da se uskladi sa sankcijama EU Rusiji.
Putevi Sjeverne Makedonije i Albanije trenutno su blokirani nakon bilateralnih prepirki sa članicama EU Bugarskom, odnosno Grčkom. A tu je i Kosovo, čiju nezavisnost još uvek nije priznalo pet država članica EU, a koje je podnijelo zahtev za pridruživanje bloku tek u decembru 2022. godine. Kosovska aplikacija još uvijek čami u Evropskom vijeću, gdje sjede države članice, i neće biti proslijeđen Evropskoj komisiji na službeno mišljenje osim ako postoji konsenzus da se to učini. S obzirom na to da Španija, koja gorljivo ne priznaje Kosovo, trenutno predsjedava Vijećem EU po principu rotacije, izgleda da su male šanse za bilo kakav napredak za Prištinu, barem ove godine.
Ostaje nam Bosna i Hercegovina, koja je bila možda najteži orah za zvaničnike Evropske komisije koji su sastavljali izvještaj o proširenju.
Prema izvorima upoznatim s procesom s kojima sam razgovarao pod uvjetom anonimnosti, većina rasprava uoči objavljivanja izvještaja o proširenju, između šefova ličnih ureda 27 evropskih komesara i samih komesara, bila je fokusirana na ono što će ponuditi Sarajevu.
Bosna je dobila zvanični status kandidata za članstvo u EU 2022. godine, odluka koja je izazvala izvjesno dizanje obrva, s obzirom na to da zemlja nije uspjela napraviti mnoge značajne reforme i, kako mi je jedan zvaničnik EU rekao, jednostavno "uopće to nije zaslužila". Ipak, odluka je donesena prošle godine, uglavnom kao posljedica rata u Ukrajini i poboljšanih EU perspektiva Gruzije, Moldavije i Ukrajine.
