Jordan upozorava: Izrael sprema upad i preuzimanje Al-Akse

Jordan je zvanično sazvao hitan sastanak ministara vanjskih poslova arapskih i islamskih zemalja povodom, kako navode jordanski zvaničnici, neposredne prijetnje potpunog izraelskog preuzimanja kompleksa džamije Al-Aksa u Jerusalemu, piše britanski dnevni list The Guardian. Iz Amana poručuju da bi ovakav potez mogao izazvati masovni vjerski sukob čije bi se posljedice osjetile daleko izvan granica Palestine i Jordana.

Povod za vanrednu reakciju Amana jeste serija učestalih upada izraelskih desničarskih grupa na plato oko Al-Akse i Kupole na stijeni, koje direktno podržavaju pojedini članovi izraelske vlade. Posljednji u nizu teških incidenata dogodio se kada je više od 2.000 izraelskih doseljenika i desničara, pod vodstvom ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira, ušlo u kompleks radi obavljanja jevrejskih vjerskih obreda. Jordanske vlasti ocenjuju ovaj čin kao najteže kršenje historijskog statusa quo u modernoj historiji, prema kojem je molitva na ovom mjestu isključivo rezervirana za muslimane.

Pored toga, u Amanu raste zabrinutost i zbog nedavne akcije regrutacije među vjerskim Jevrejima za specijalnu policijsku jedinicu na Hramovnoj gori. Jordanski zvaničnici se spremaju za još direktnije izazove tradicionalnom jordanskom nadzoru nad svetim mjestima tokom velikih jevrejskih praznika u septembru. Ovi praznici dolaze u jeku intenzivne izborne kampanje u Izraelu, u kojoj se ekstremno desničarska koalicija premijera Benjamina Netanyahua bori za politički opstanak.

Šef jordanske diplomatije Ayman Safadi istakao je u razgovoru za medije da je Jerusalem „kutija šibica“ i da Jordan nastoji iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme kako bi skrenuo pažnju međunarodne zajednice na opasnost koja prijeti. Safadi je naglasio da Jordan neće tolerisati pokušaje mijenjanja geografske i demografske slike regiona. Najgori scenarij za Aman jeste potencijalno masovno protjerivanje Palestinaca s Zapadne obale, što bi drastično destabiliziralo Jordan kroz ekonomske troškove, politički pritisak priliva nezadovoljnog stanovništva i ugrožavanje osjetljive demografske ravnoteže u zemlji.

Jordansko upravljanje kompleksom Al-Aksa datira još iz osmanskog perioda, a status quo koji obuhvata vjerska mjesta u gradu uvršten je i u Berlinski sporazum iz 1878. godine. Nadzor hašemitske kraljevine proširen je u 20. stoljeću i na kršćanska sveta mjesta, a ponovo je potvrđen nakon rata 1967. godine, kao i u izraelsko-jordanskom mirovnom sporazumu iz 1994. godine. Prošla kršenja ovog statusa već su izazivala teške sukobe – uključujući posjetu Ariela Sharona kompleksu 2000. godine, koja je pokrenula višegodišnje nasilje tokom Druge intifade.

Ova kriza dodatno usložnjava odnose jer je Izrael već odbio obnoviti sporazum o vodi iz 2021. godine, kojim je Jordanu isporučivao 100 miliona kubnih metara vode godišnje. Isporuka je vraćena na 50 miliona kubnih metara definisanih ugovorom iz 1994. godine, što je nedovoljno za potrebe znatno uvećanog stanovništva. U Jordanu raste pritisak javnosti i opozicijskih stranaka, poput vodeće partije Umma, koje traže oštriji odgovor prema Izraelu. Istovremeno, u zemlji se vode rasprave i o prisustvu američkih vojnih snaga, dok Jordan pokušava balansirati između vlastite sigurnosti, ekonomskih potreba i zaštite svetih mjesta u Jerusalemu.