Je li Konaković rekao "da" sankcijama Iranu?

Po prvom kriteriju, Bosna i Hercegovina ima više od 80 posto saglasnosti sa sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji od početka sveopće agresije te države na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Bisera Turković je, dok je bila ministrica, redovno davala 'zeleno svjetlo' BiH na restriktivne mjere EU prema Rusiji. Konaković je to samo nastavio.

Turković je trpjela žestoke udare Milorada Dodika i njegovih satrapa zbog svakog "da".

Iako je dala pristanak za svaki paket sankcija koji je EU uvela Rusiji, brojne sankcije nisu faktički prihvaćene.

Da bi se to desilo, potrebna je - prvo - saglasnost Predsjedništva BiH. Ne i konsenzus. Dovoljna su dva glasa za prolazak, da bi odluka bila i obavezujuća. Ako neko od članova kolektivnog šefa države ne uloži veto. Onda ide jednostavna procedura u entitetu Rs i kompleksnija na Domu naroda Parlamenta entiteta F BiH. Ovaj drugi se do sada nije bavio ovakvim temama. U entitetu Rs potrebna je dvotrećinska većina da se odobri veto člana Predsjedništva BiH iz tog dijela naše zemlje. Bilo je više situacija kada vladajući nisu imali taj potrebni broj ruku. Tek, nakon što Predsjedništvo, kao jedini organ ovlašten da vodi vanjsku politiku BiH, obavi svoj dio posla, o provođenju se stara Vijeće ministara. Iz tog organa idu nalozi državnim institucijama šta da rade. 

BiH se ne mora čak ni izjasniti o sankcionim mjerama EU. 

No, i to se šutnja uredno bilježi u Briselu. 

Srbija, na primjer, nije uvela niti jednu istinsku sankciju EU Rusiji u protekle četiri godine. Iako je put Srbije prema EU zaustavljen, neuvođenje sankcija nije glavni razlog za to. Ali jeste jedan od. Mnogo su bitniji - u Briselu - vladavina zakona, sloboda medija, pluralizam, demokratske slobode i prava pojedinaca i grupa... A tu Srbija stabilno nazaduje, stoji u tekstu Politicki.ba.