U napadu Hamasa na Izrael u oktobru 2023. je i politička opozicija te zemlje spremno stala uz odluku "odbrane domovine".
Ali nakon sadašnjeg napada pješaštva na Pojas Gaze i patnji Palestinaca čak je i čelnik udružene Radničke i Meretz stranke Yair Golan na tamošnjoj radio stanici Kan izjavio:
"Cilj rata, uništiti vojne sposobnosti Hamasa, postigli smo već u maju i junu prošle godine. Od tada u ovom ratu ima sve manje strateških ciljeva, a sve više političkih, naime političkog opstanka vlade."
Ova izjava je pobudila veliku pažnju. Yair Golan je donedavno bio general-bojnik izraelske vojske i zamjenik zapovjednika izraelskog glavnog štaba. 63-godišnji Golan bio je heroj neposredno nakon Hamasovog napada 7. oktobra, kada se uputio na prve linije ratišta i pomagao u spašavanju učesnika zabave koji su bježali od Hamasovog brutalnog napada. Povukao se iz IDF-a 2018. nakon 38 godina aktivne vojne službe.
On kaže da se slaže s tvrdnjama humanitarnih organizacija kako ovaj rat odavno nije više stvar samo samoodbrane nakon napada Hamasa, kao i s time da glavni prioritet više nije oslobađanje talaca koje još drži Hamas, piše Deutsche Welle.
Ipak, od prošle sedmice traju intenzivni zračni napadi na Pojas Gaze, kopnene snage napreduju, ljudi su protjerani, a već je na stotine mrtvih. Za bivšeg generala i sad opozicionog čelnika cilj Netanyahua nije više vojni, niti sigurnosni, nego još jedino usluga koalicijskom partneru ekstremnih nacionalista kako bi ova vlada opstala na vlasti. Jer, kako kaže, tim ekstremistima je pred očima zemljište Pojasa Gaze kako bi se i tamo proširili izraelski naseljenici.
Za takve nacionaliste, oko 2 miliona Palestinaca koji su donedavno živjeli u Pojasu Gaze su tek smetnja koju treba ukloniti, kaže. "Izrael je na putu da postane izopačena država, država koju se prezire, poput Južne Afrike kakvu smo nekad poznavali, ako ne promijeni smjer i ponovno se ne počne ponašati kao razumna država. Razumna država ne vodi rat protiv civilnog stanovništva, ne ubija bebe iz hobija i ne postavlja protjerivanje stanovništva kao cilj", rekao je Golan.
I Tamir Heyman iz izraelskog Instituta za nacionalnu sigurnost više ne može poricati odgovornost svoje zemlje: "Ne možemo reći kako je odgovornost na nekom drugom. Situacija u kojoj neka država namjerno uzrokuje glad smatra se ratnim zločinom. To nam sigurno ne bi prošlo nezapaženo. Prije svega, dovelo bi do kraja rata, ali osim toga, moglo bi imati mnogo ozbiljnije posljedice, kao što su prekid trgovine i sankcije koje se obično primjenjuju samo na potpuno korumpirane države", smatra Heyman.
A nakon sve oštrijih kritika i iz zapadnih zemalja, sankcije protiv Izraela su već počele: Velika Britanija je prekinula pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom zbog stanja u Pojasu Gaze, a i "velika većina" ministara vanjskih poslova Europske unije se izjasnila kako se moraju "provjeriti" temeljna načela pridruženog sporazuma između EU-a i Izraela. On je stupio na snagu još 2000. godine i prema njemu ta zemlja ima povlašten pristup tržištu Unije, izjavila je europska povjerenica za vanjske poslove i potpredsjednica EK Kaja Kallas.
Holandija Izrael optužuje kako grubo krši temeljna načela sporazuma, makar još uvijek i u EU ima država koje nisu sklone tako oštrim mjerama protiv Izraela -među kojima je i Njemačka.
