Taj pristup Global Echo naziva "skrivanjem naočigled svima".
Izraelski izvoznici u Evropu redovno prikrivaju porijeklo proizvoda uzgojenih na okupiranim palestinskim područjima kako bi ostvarili pravo na nezakonite porezne olakšice, čime se jača ekonomija tamošnjih naselja, otkrila je istraga jedne organizacije za ljudska prava.
Pošiljke se namjerno pogrešno označavaju, a neprofitna organizacija Global Echo tvrdi da se time potiče ekonomija naseljenika, piše The Guardian.
Pravna neprofitna organizacija Global Echo analizirala je više od 30.000 izvoznih dokumenata za hiljade izraelskih pošiljki u Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropsku uniju tokom osmogodišnjeg razdoblja.
Utvrđeno je da je jedna od šest istraženih pošiljki sadržavala poljoprivredne proizvode porijeklom iz ilegalnih naselja u okupiranoj Palestini i na sirijskoj Golanskoj visoravni.
Ko odobrava ovakav sistem
Od toga je najmanje 42 posto bilo pogrešno označeno kao da je uzgojeno u Izraelu.
- Ovo nije iznimka i nije slučajnost - izjavila je Emily Schaeffer Omer-Man, izvršna direktorica organizacije Global Echo te dodala:
- Riječ je o sistemu koji su Ujedinjeno Kraljevstvo i EU održavali i odobravali.
Organizacija stoga poziva vladu Ujedinjenog Kraljevstva da preispita kontrole uvoza iz Izraela te je najavila pravne korake ako britanska porezna i carinska uprava ne riješi probleme s provjerom.
Međutim, istraga organizacije Global Echo pokazala je da pogrešno označena roba iz naselja čini "značajnu i ponavljanu komponentu" poljoprivredne trgovine između Izraela i Evrope posljednjih godina, kako se navodi u izvještaju na 400 stranica.
Prikrivanjem porijekla proizvoda iz naselja uvoznicima se omogućuje da traže niže uvozne carine.
Zbog toga voće i povrće s okupiranih područja postaje konkurentnije u evropskim trgovinama, dok se istovremeno smanjuju porezni prihodi evropskih vlada.
Konačni učinak je da evropski potrošači i vlade nesvjesno subvencioniraju poljoprivredu u naseljima.
Izvještaj je otkrio da su izraelski izvoznici sistematski koristili pravne rupe ili prevaru kako bi robu uvezli u Evropu pod oznakom "uzgojeno u Izraelu", služeći se trima glavnim tehnikama.
Neki proizvođači navode tačnu adresu i poštanski broj naselja, ali svoje proizvode deklariraju kao izraelske.
Taj pristup Global Echo naziva "skrivanjem naočigled svima".
Takvo zavaravajuće označavanje omogućeno je tehničkim sporazumom između Izraela i EU iz 2005. godine, a potiču ga i smjernice izraelske porezne uprave, iako se u njima priznaje da proizvodi iz naselja nemaju pravo na niže carine.
Time se teret otkrivanja i ispravnog oporezivanja robe s okupiranog teritorija prebacuje na granične službenike EU i Ujedinjenog Kraljevstva.
Druga dva pristupa koja su istražena uključuju prevaru, iako su ih izraelski poduzetnici javno detaljno opisali na sjednici Knesseta 2015. godine.
Kompanije iz naselja ili navode "lažnu adresu" koja upućuje na proizvodnju unutar priznatih granica Izraela, ili "miješaju" robu iz naselja s izraelskim proizvodima za izvoz, često u rashladnim ili pakirnim postrojenjima, te cijelu pošiljku označavaju kao "uzgojeno u Izraelu".
Evropske carinske vlasti također su rutinski prihvatale nevažeće izraelske certifikate o organskoj proizvodnji i zdravlju bilja za proizvode iz naselja, iako samo palestinske ili sirijske vlasti mogu certificirati proizvode uzgojene na okupiranoj teritoriji.
Pošiljke koje je ispitao Global Echo, a koje predstavljaju mali dio ukupne izraelske poljoprivredne trgovine s Evropom, sadržavale su pogrešno označenu robu iz naselja u vrijednosti od 13 miliona eura, uzgojenu na zemlji oduzetoj Palestincima.
Amer Abu Khader (35) nikada nije stupio na tri porodične parcele u blizini svoje kuće u selu Ein al-Beida na sjeveru Jordanske doline. Ubrzo nakon Šestodnevnog rata 1967. godine, izraelski doseljenici ogradili su ih i pripojili novom naselju Mehola.
- Imamo sve dokumente koji dokazuju da nam pripada - rekao je Khader, dodajući da su i druge porodice opljačkali doseljenici iz Mehole, lažno tvrdeći da je zemlja u vlasništvu odsutnih zemljoposjednika kako bi je preuzeli.
- Mnogi vlasnici su još živi i žive na tom području, a ipak im je zemlja oduzeta.
Jedna od parcela pordoice Khader sada je dio poljoprivredne ekonomije velikog izraelskog uvoznika koji je opskrbljivao tržište Ujedinjenog Kraljevstva, naveo je Global Echo, pozivajući se na dokumente kompanije i izraelskog ministarstva poljoprivrede.
Evropa desetljećima smatra izraelska naselja ilegalnima, a taj je stav ojačan presudom Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine da Izrael "što brže okonča svoju okupaciju" Palestine.
Međutim, EU nikada nije iskoristila svoju ogromnu ekonomsku moć kako bi "povezala značajne posljedice s tom nezakonitošću", smatra pravni stručnjak Michael Lynk, autor uvoda u istragu.
Lynk, profesor emeritus prava na kanadskom Univerzitetu Western i bivši posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijima, rekao je da nalazi otkrivaju "jaz između evropskih načela i ponašanja".
Zabranjeno tražiti povlaštene carine
Čak i kada je Evropa primjenjivala vlastita trgovinska pravila, izraelske državne subvencije umanjivale su njihov utjecaj na ekonomiju naselja.
Kada je izvoznicima proizvoda uzgojenih na okupiranim teritorijima zabranjeno tražiti povlaštene carine u Evropi, oni mogu dobiti naknadu iz tajnog fonda.
Opseg ekonomije u naseljima zamagljen je izraelskom odlučnošću da spriječi bilo kakvu ekonomsku ili političku razliku između građana i kompanija na okupiranoj teritoriji i onih unutar njegovih priznatih granica.
Izraelski čelnici bili su eksplicitni o ulozi farmi u naseljima u širenju kontrole nad okupiranom Palestinom.
- Brišemo Zelenu liniju poljoprivredom u Judeji i Samariji (okupiranoj Zapadnoj obali) - objavio je izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich na X-u 2024. godine.
Zelena linija je granica primirja iz 1949, nekada smatrana potencijalnim temeljem za granicu Izraela s budućom palestinskom državom.
Izraelske subvencije za sve, od vode do prijevoza, podupiru ekonomsku održivost mnogih naselja.
Jedna američka imigrantica u Izrael nedavno je za novine Haaretz izjavila da se preselila na Zapadnu obalu "kako bi upravljala svojim troškovima".
Podrška izraelskoj poljoprivredi na okupiranim teritorijama praćena je napadima i ograničenjima koja potkopavaju palestinske poljoprivrednike.
To uključuje uskraćivanje pristupa vodi, ograničavanje kretanja i nasilne napade, a sve je eskaliralo od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
