Od četvrtka su izraelski napadi odnijeli više od 300 života, čime je ovo jedan od najsmrtonosnijih perioda rata od propasti pregovora o primirju u martu. Usljed totalne izraelske blokade humanitarne pomoći, sve su izraženiji strahovi od gladi širom Pojasa Gaze.
Najmanje 140 Palestinaca ubijeno je u posljednja 24 sata u Gazi, saopćili su zdravstveni zvaničnici, dok je Izrael pokrenuo novu fazu bombardovanja kao dio širenja vojne kampanje, s ciljem, kako tvrde izraelske vlasti, "ostvarenja svih ratnih ciljeva" u ovoj opkoljenoj palestinskoj enklavi.
Od četvrtka su izraelski napadi odnijeli više od 300 života, čime je ovo jedan od najsmrtonosnijih perioda rata od propasti pregovora o primirju u martu. Usljed totalne izraelske blokade humanitarne pomoći, sve su izraženiji strahovi od gladi širom Pojasa Gaze.
"Od ponoći smo primili 58 šehida, dok se veliki broj tijela još nalazi pod ruševinama. Situacija u bolnici je katastrofalna", izjavio je Marwan al-Sultan, direktor Indonezijske bolnice na sjeveru Gaze. Prema navodima agencije Reuters, broj poginulih u prethodna 24 sata iznosi najmanje 146.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk u petak je osudio pojačane napade, navodeći da je riječ o pokušaju raseljavanja Palestinaca, što je, kako je rekao, ravno etničkom čišćenju.
"Ova najnovija salva bombi, uz uskraćivanje humanitarne pomoći, ukazuje na pokušaj trajne demografske promjene u Gazi, što je suprotno međunarodnom pravu", rekao je Türk.
Slične stavove iznio je i generalni sekretar UN-a António Guterres, koji je tokom samita Arapske lige u Bagdadu pozvao na trajni prekid vatre.
Izraelske vlasti su objavile da je riječ o početnoj fazi operacije pod nazivom "Gideonove kočije", uz koncentraciju velikog broja trupa uz granicu s Gazom, kako bi se uspostavila "operativna kontrola" nad dijelovima teritorije. Cilj ofanzive i potpune blokade pomoći, tvrde iz Tel Aviva, jeste da se Hamas primora na oslobađanje talaca.
Podsjećamo, Hamas je tokom napada u oktobru 2023. zarobio oko 250 ljudi, od kojih se 57 i dalje smatra taocima. Taj napad je doveo do smrti oko 1.200 Izraelaca.
Nova eskalacija dogodila se nakon što je američki predsjednik Donald Trump napustio Bliski istok poslije četverodnevne posjete arapskim zaljevskim zemljama. Tokom boravka, Saudijska Arabija, UAE i Katar obećali su milijarde dolara investicija u SAD. Iako su postojale nade da bi Trumpova posjeta mogla oživjeti pregovore o primirju, on je ponovio svoj prijedlog da Gazu pretvori u "zonu slobode", što su mnogi protumačili kao namjeru američkog preuzimanja kontrole nad teritorijom i pretvaranja Gaze u "rivijeru Bliskog istoka".
Prethodno primirje postignuto u januaru propalo je sredinom marta, kada je Izrael odbio ući u drugu fazu dogovora. Početkom maja izraelski sigurnosni kabinet usvojio je planove koji bi mogli uključivati potpuno zauzimanje Gaze.
Na samitu Arapske lige razgovaralo se o prekidu vatre i obnovi Gaze. Irački šef diplomatije Fuad Hussein najavio je da će ministri podržati plan obnove Gaze, nasuprot Trumpovoj ideji o američkom preuzimanju teritorije. Na kraju sastanka, ministri su obećali 40 miliona dolara za obnovu Gaze i Libana.
Hamas je kasnije potvrdio da su u Dohi, glavnom gradu Katara, počeli novi pregovori o prekidu vatre s Izraelom, bez prethodnih uslova, kako je izjavio zvaničnik pokreta Taher al-Nono.
Od oktobra 2023, izraelska ofanziva u Gazi odnijela je oko 53.000 života, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti. Humanitarna situacija je pogoršana nakon što je Izrael 2. marta prekinuo sve isporuke pomoći. Usljed nestašica i višestrukih napada na zdravstvene ustanove, u Gazi gotovo da nema medicinske njege.
Šef UN-ove humanitarne misije Tom Fletcher pozvao je u utorak Vijeće sigurnosti UN-a da se hitno nastavi s dopremanjem pomoći, upozorivši da se nazire glad.
