Američko-izraelska vojna kampanja protiv Irana ušla je u šesti dan, a predsjednik SAD-a Donald Trump se u potrazi za "čizmom na terenu" okrenuo određenim organizacijama iranskih Kurda. Ipak pitanje je koliko će ovo biti efektivno ako se uzme da Kurdi čine tek oko 10 posto stanovništva Irana.
U noći sa srijede na četvrtak, izraelski mediji I24, a zatim i Fox News te novinar Axiosa Barak Ravid su objavili informaciju o navodnom vojnom upadu kurdskih oružanih grupa iz Iraka na teritoriju Irana s ciljem borbe protiv Islamske republike dok SAD i Izrael izvode zračne udare.
Ova informacija je ubrzo negirana od kurdskih zvaničnika u Iraku, a nisu je potvrdili ni iranski izvori. Ipak sama njena pojava govori o postojanju planova da Kurdi postanu američke čizme na terenu u Iranu.
Predsjednik iračkog Kurdistana Nechirvan Barzani je kazao da ovaj region neće biti dio bilo kojeg sukoba ili vojne eskalacije, a sličnu poruku je poslao i de facto lider Masoud Barzani uz riječi da će učiniti sve da irački Kurdistan ostane van rata.
Ujedinjavanje grupa u egzilu
Neposredno prije početka agresije na Iran, 22. februara grupe iranskih Kurda u egzilu su formirale koaliciju s ciljem rušenja iranske vlasti. Ove grupe su godinama djelovale, ali u jako ograničenim operacijama bez stvarne mogućnosti da naruše sigurnosni aparat u Iranu.
Koalicija uključuje Kurdistansku stranku slobode (PAK), Demokratsku stranku iranskog Kurdistana (PDKI), Stranku slobodnog života Kurdistana (PJAK), Organizaciju borbe iranskog Kurdistana (Khabat) i Komalu radnika Kurdistana. Naknadno se u koaliciju uključila i Komala partija iranskog Kurdistana. Sve ove grupe imaju komplikovanu i rivalsku zajedničku prošlost, a do sporazuma je došlo navodno nakon osam mjeseci pregovaranja. Ipak njihova stvarna snaga, ali i popularnost među kurdskim stanovništvom ostaje misterija.
Jedan od problema za grupu je i što Turska smatra PJAK dijelom PKK-a i terorističkom organizacijom te bi svaka veća uloga izazvala oštro protivljenje Ankare.
Kurdi u Iranu
Kurda u Iranu ima oko 10 miliona i većinom su smješteni u krajnje zapadnim, izrazito planinskim dijelovima Irana. Iako ne postoje zvanični podaci jer Iran ne objavljuje podatke o religijskoj pripadnosti unutar etničkih grupa, oko 60 posto Kurda su suniti, oko 35 posto šiiti, dok oko pet posto pripada drugim vjerskim grupama. Ovakav religijski raspored je još jedna od otežavajućih okolnosti za one koji očekivaju masovni kurdski ustanak protiv vlasti u Teheranu dok traje američko-izraelska agresija.
