Nakon Palestine, Libana, Jemena i Irana, Izrael je ovog tjedna napao i petu zemlju u svom okruženju – Siriju. U utorak i srijedu izraelska vojska je izvela više od 400 zračnih udara na sirijske ciljeve, kako u južnoj sirijskoj regiji Suvajdi, tako i u glavnom gradu Damasku, gdje su pogođene zgrada Ministarstva obrane i lokacije u blizini predsjedničke palače.
U najnovijem valu nasilja u Siriji sudjelovala su četiri različita entiteta – sunitska beduinska plemena, Druzi, vojnici islamističke sunitske vlade u Damasku i izraelska vojska – a hodogram nasilja ogledni je primjer etničko-vjerskog kaosa koji vlada u post-Assadovoj Siriji.
Ukratko, nakon što su preko vikenda u Suvajdi izbili nasilni sukobi između beduina i Druza, iz Damaska je u Suvajdu poslana sirijska vojska da uvede red. Međutim, nakon izvještaja da se vladine snage u Suvajdi nisu postavile neutralno – nego, naprotiv, da su stale na stranu sunitske beduinske braće i da provode brutalne egzekucije nad Druzima – u priču se uplela i izraelska vojska, koja je pod egidom zaštite Druza bombardirala i sirijsku vojsku u Suvajdi i vladine objekte u Damasku.
Prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), u južnoj Siriji je zadnjih dana ubijeno više od 300 osoba. U izvještaju se navodi da je u borbama poginulo 69 pripadnika druske milicije i 40 civila – pri čemu se ističe da su 27 pripadnika druske zajednice pogubile vladine snage – kao i 165 sirijskih vojnika, 18 beduinskih boraca i 10 pripadnika sigurnosnih snaga koji su stradali u izraelskim zračnim napadima.
A kako je sve počelo i zašto su stvari tako brzo eskalirale? I kako je moguće da su međusobno zakrvili Izrael i nova islamistička vlada u Damasku, koji su u 13-godišnjem građanskom ratu u Siriji bili na istoj strani, boreći se protiv sekularne vlade sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, koji je svrgnut lani u decembru?
‘Duboki bratski savez‘
Eskalacija u Suvajdi „kuhala” se već neko vrijeme. Lokalni komiteti Druza i sunitske beduinske milicije posljednjih su se sedmica sukobljavale po više tačaka, uključujući otmice civila, vodoopskrbu i naplatu cestarine na improviziranim punktovima. Prema navodima SOHR-a, okidač za eskalaciju bila je beduinska otmica mladog druskog trgovca na cesti Suvajda-Damask, nakon čega su izbili sukobi između druskih i beduinskih milicija, pa je vlada u Damasku poslala vojsku da smiri duhove u Suvajdi.
Međutim, nakon što su se među Druzima proširile glasine da je vojska stala uz beduine, nastao je potpuni kaos. Dok su uplašene obitelji sirijskih Druza pokušavale pobjeći u Izrael, oko tisuću naoružanih Druza iz Izraela probilo je ogradu na Golanskoj visoravni i krenulo u pomoć druskoj braći u Siriji. Pojedini izvještaji navode da je u pomoć sirijskim Druzima došlo i više stotina druskih boraca iz Libanona.
U tako napetoj situaciji svoju priliku za intervenciju u Siriji prepoznao je Izrael, čiji su avioni napali sirijsku vojsku koja je došla u Suvajdu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je naredio zračne udare na sirijske „snage i oružje” jer ih je vlada u Damasku „namjeravala upotrijebiti protiv Druza”. Kako je rekao, Izrael ima moralnu obavezu zaštititi sirijske Druze zbog svoje „duboke povezanosti” s druskom zajednicom u Izraelu.
Na istom fonu nastupila je i izraelska vojska, ističući da su napadi na Siriju izvedeni isključivo u cilju zaštite Druza:
„Izrael je posvećen sprečavanju nanošenja štete Druzima u Siriji zbog dubokog bratskog saveza i naših obiteljskih i povijesnih veza s Druzima u Izraelu”, stoji u saopćenju IDF-a.
Podjele među Druzima
Ovdje se mora reći da navedeni istupi Netanyahua i IDF-a imaju određeno uporište u kompleksnoj geopolitičkoj stvarnosti Bliskog istoka. U odnosu na druge arapske manjine koje žive u Izraelu, Druzi u toj zemlji zaista imaju poseban status i ugled. Za razliku od muslimanskih i kršćanskih Arapa, koji su u Izraelu izuzeti iz vojne obaveze, Druzi uredno služe obavezni vojni rok u izraelskoj vojsci, zbog čega imaju status „lojalne manjine” te nerijetko zauzimaju visoke vojne i političke pozicije u Izraelu.
Druzi su i inače vrlo specifična etničko-vjerska skupina. Na Bliskom istoku ih ukupno živi oko miloun, najviše u Siriji, Libanu, Izraelu i Jordanu. Svuda su manjina, ali u sirijskoj regiji Suvejdi čine većinu stanovništva. Iako su povijesno nastali iz šijitskog islama, kroz vrijeme su razvili vlastitu, izrazito zatvorenu i specifičnu religiju koja se bitno razlikuje od svih pravaca islama.










