Norveški demineri odlaze iz BiH do kraja ove godine. Uskoro bi mogli i Britanci. Minirana područja ostaju, i po svemu sudeći, još dugo neće biti riješen problem zbog kog je od kraja rata poginulo više od 600 ljudi.
Do kraja 2025. godine Norveška narodna pomoć povlači se iz BiH, iznenada je to saopštio direktor ove organizacije radnicima. Njih skoro 50 ostaje bez posla.
"Nakon tri decenije velikodušne finansijske podrške, interesovanje donatora za razminiranje u BiH sada je toliko opalo da neće biti dostupnih sredstava za podršku operacijama 2026. godine".
Posljednji projekat na Majevici biće trenutno zaustavljen, no BiH gubi i značajnu pomoć. Tokom dvije decenije, njihov udio u ukupnoj deminiranoj površini je 16%. Tokom ove godine, činili su 14% ukupnog deminerskog ljudstva i 18% raspoložive opreme.
"Oni su započeli značajne projekte u BiH koje će sada biti ili djelimično obustavljeni ili će ih preuzeti neko drug, to je sigurno otežavajuća okolnost pogotovo što mi imamo značajan problem sa minsko-eksplozivnim sredstvima, sa površinom koja je još uvijek minski sumnjiva", ističe Muamer Husilović, Federalna uprava Civilne zažtite.
Procjenjuje se da je u zemlji više od 170 hiljada mina i drugih eksploziva, na 1,60% ukupne teritorije. Više od 260 hiljada ugroženih domaćinstava, a onih direktno izloženih riziku više od 32 hiljade. 845 hiljada ugroženih stanovnika, direktno 132 hiljade. Među najrizičnijim područjima su Zeničko-dobojski, Srednjobosanski i Hercegovačko-neretvanski kanton. Mine ostaju u BiH, a osim Norvežana, po svemu sudeći uskoro odlaze i Britanci.
