Izbori u Turskoj: Bošnjaci između Izetbegovića i Dodika

Sarajevski profesor napominje da bi Erdoğanov pristup politici mogao biti u skladu s Izetbegovićevim i Dodikovim ciljevima. "Izetbegović, kao bošnjački lider, može cijeniti Erdoğanovo snažno zalaganje za muslimanske zajednice širom svijeta, ali i često isticanje posebnih veza sa BiH i Bošnjacima, dok Dodika privlači Erdoğanovo naglašavanje nacionalnih interesa i često antizapadni stav", pojašnjava Turčalo.

Dekan FPN-a smatra da će Balkan i dalje ostati jedno od značajnih područja za tursku vanjsku politiku. "Čak je moguće da u slučaju pobjede Kılıçdaroğlua Turska postane još aktivnija na Balkanu budući da je unutar opozicije i partija bivšeg premijera i ministra vanjskih poslova, Ahmeta Davutoğlua, koji je poznat po svojoj koncepciji strateške dubine i u čije vrijeme je Turska bila najaktivnija u prostoru Zapadnog Balkana", kaže Turčalo za DW.

Nakon povlačenja trećeg kandidata Muharrema İnce iz predsjedničke utrke, dva dana uoči izbora objavljeni su rezultati nove anketa koja Kemalu Kılıçdaroğluu daje prednost od više od pet postotnih bodova ispred Recepa Tayyipa Erdoğana. Sagovornik DW-a smatra da bi se mogući Erdoğanov gubitak na predsjedničkim izborima mogao pripisati "zamoru" građana od njegove dugotrajne vladavine. "Iako je Erdoğanovo liderstvo u prvoj deceniji dovelo do enormnog napretka, percepcija o njegovoj kompetenciji je oslabila posljednjih godina. Turska ekonomija je postala anemična, a inflacija enormna", kaže Sead Turčalo.

Veze Izetbegovića i Erdogana

Ako Kılıçdaroğlu pobijedi, suočit će se sa ideološkim različitostima koalicije koju vodi. Pored toga, AKP se neće lako odreći vlasti koju je držala posljednjih dvadeset godina. "Ukoliko Erdoğan izgubi izbore, onda će sigurno uslijediti pokušaji brisanja njegovog nasljeđa, posebno ako se opozicija odluči za slobodnije i otvorenije društvo", kaže profesor Turčalo.

Teško je procijeniti da li bi Bošnjaci ili pripadnici drugih naroda porijeklom sa Balkana – koje Bakir Izetbegović i Milorad Dodik pozivaju da glasaju za Erdoğana – mogli uticati na ishod predsjedničkih izbora u zemlji sa više od 84,6 miliona stanovnika. Prema službenim turskim podacima, oko dva i po miliona Bošnjaka živi u Turskoj, mada se nezvanično procjenjuje da bi taj broj mogao biti i veći. Autori knjige "Bošnjaci u Turskoj" Amir Hodžić i Mirsad Kalajdžić iznose podatak o šest miliona Bošnjaka koji žive u toj zemlji i koji su emotivno vezani za BiH.

Prvi predsjednik Republike BiH i jedan od osnivača SDA Alija Izetbegović (1925-2003) je, kako su izvještavali mediji u BiH, Erdoğanu "ostavio brigu o BiH u amanet". "On je u njemu prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu je u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdoğan itekako dobro nosi taj amanet. Pogledajte samo ovu novu akciju da se gradi put između Beograda i Sarajeva", kazao je Bakir Izetbegović govoreći o pozitivnim efektima Erdoğanove politike prema Balkanu i BiH.

Turska je prije pet godina predložila cestovno spajanje glavnih gradova BiH i Srbije, ali se u BiH, zbog neslaganja oko trasa auto-ceste i brze ceste Sarajevo-Beograd-Sarajevo, malo odmaklo od početnih pozicija. Mediji su kritički pisali o odnosima Ankare prema BiH, napominjući da, uprkos dobrim odnosima Erdoğana i porodice Izetbegović, pa i odnosima SDA i AKP, Turska radije investira u Srbiju, nego u BiH.

O odnosima SDA i AKP je za "Most" Radija Slobodna Evropa još 2017. godine govorila i direktorica Vanjsko-političke inicijative BiH Lejla Ramić-Mesihović. "Veze između SDA i AKP su prvenstveno na nivou njihovih lidera i uglavnom jačaju u periodu kada je i jednom i drugom potrebna mobilizacija glasova u vrijeme izbora", kazala je Ramić-Mesihović. Predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj bit će održani u nedjelju 14. maja. Ukoliko nijedan predsjednički kandidat ne dobije 50 posto glasova, drugi krug izbora bit će održan 28. maja.