U Francuskoj su predsjednički izbori ranije postajali uzbudljivi tek u drugom krugu glasovanja. Tada su birači morali odlučiti da li u Jelisejsku palatu radije žele poslati socijalistu ili konzervativca. S posljednjim predsjedničkim izborima ovaj stari dualizam je okončan.
2017. niti jedan od dvaju političkih pravaca nije prošao u drugi krug izbora. Umjesto njih u drugi krug su ušli nezavisni Emmanuel Macron i ekstremna desničarka Marine Le Pen. Korupcijski skandal prethodno je urušio dotadašnje dobre ankete konzervativnog bivšeg premijera Françoisa Fillona.
Šest mjeseci uoči sljedećih predsjedničkih izbora u aprilu 2022. politički promatrači trenutno doživljavaju déjà vu: mjesecima su agencije za istraživanje javnog mnijenja predviđale da će u drugom krugu ponovo biti Macron i Le Pen - ili čak doći do dvoboja između Macrona i desničarskog ekstremiste Érica Zemmoura. Ovaj publicista je u utrku ušao kao politički autsajder i vodi kampanju zasnovanu na rasističkim i islamofobičnim primjedbama, piše Deutsche Welle.
Stranka se pomiče udesno
Njegov uspjeh predstavlja opasnost za Marine Le Pen, koja u poređenju sa Zemmourom slovi kao umjerenija. Ali on se također fokusirao i na buržoaziju, analizira istraživač desnog ekstremizma Jean-Yves Camus: "Zemmour ne samo da veže za sebe birače Le Penove, nego i posebno stare i konzervativne pristaše Republikanaca (Les Républicainsa), koji su 2017. glasali za predsjedničkog kandidata Fillona”, kaže Jean-Yves Camus, istraživač iz pariške fondacije Jean-Jaurès u intervjuu za DW.
Zemmour se još nije službeno izjasnio o kandidaturi za predsjednika, no to bi moglo biti samo pitanje dana. "Republikanci s jedne strane imaju umjerene pristaše koji bi glasali za CDU u Njemačkoj, ali također imaju birače koji bi simpatizirali AfD. Također među konzervativcima danas ima glasača, koji kada je riječ o pitanjima migracije i politike identiteta, više ne mogu biti označeni kao umjereni", ističe politolog Camus.
Natječe se pet kandidata
Tri TV debate uoči glasovanja pokazale su koliko je teško imati neovisan profil za pet predsjedničkih kandidata. S jedne strane postoji pritisak predsjednika Macrona, koji je prije nekoliko godina u svoj tabor doveo konzervativce i privukao bivše Sarkozyjeve suradnike, poput premijera Jeana Castexa, na istaknute položaje. S druge strane, tu je ekstremna desnica sa svojim radikalnim programom.
Zbijeni između ova dva pola, kandidati Sarkozyjeve stranke su se odlučili skrenuti udesno. Bivši povjerenik EU Michel Barnier u predizbornoj kampanji oštro kritizira Bruxelles i govori kako za Francusku želi "povratiti kontrolu". Barnier poziva na moratorij na politiku useljavanja i azila. Ovaj 70-godišnjak također je kritičan prema Schengenskom sporazumu.
Sve su glasnije kritike na račun EU
Od Valérie Pécresse i Xaviera Bertranda također ne treba očekivati izbornu kampanju koja je naklonjena EU-u, kakvu je Macron vodio prije pet godina. Prema anketama, oba političara dosad uživaju najveću potporu u stanovništvu. No i oni su zaoštrili svoj diskurs. Bertrand, koji je u ljeto bio uz čelnika CDU-a Armina Lascheta i bio u posjetu njegovoj predizbornoj kampanji u Aachenu, sada također truje atmosferu istupima protiv EU i zahtijeva jaču nacionalnu državu. On želi pooštriti zakone za imigrante i odbiti iizdavanje boravišne dozvolu migrantima, čak i nakon godina boravka u Francuskoj. Imigracija bi se trebala odvijati samo putem sustava kvota.
