Nakon Bugarske, Hrvatska sada također raspravlja o vetu protiv kandidata za pridruživanje EU. Radi se o Srbiji, Bosni i Crnoj Gori. Otvorene istorijske kontroverze služe kao opravdanje.
"Primjer Bugarske predstavlja presedan. Sada kada je vlada u Sofiji uspjela bilateralne historijske sporove sa Sjevernom Makedonijom učiniti službenim dijelom pregovora o pristupanju EU, druge zemlje članice dobivaju "inspiraciju". U Hrvatskoj, koja je EU ušla 2013. godine kao posljednja nova članica do danas, rasprava o tome već je počela", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Michael Martens, novinar ovog lista navodi da se već u Zagrebu raspravlja koja sada pitanja postaviti pred susjedne balkanske države kao preduslov njihovog pristupanja Evropskoj uniji.
Podsjeća da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) već dala svoj "doprinos".
(Politicki.ba o ovome je pisao prije dva mjeseca. Ovdje možete detaljnije pročitati šta HAZU hoće.)
"Od Bosne, na primjer, treba tražiti ustavnu reformu. Bosanski Hrvati razapeti su između secesionizma Srba i unitarizma Bošnjaka muslimana. Stoga je neophodno da dobiju svoj dio zemlje, takozvani entitet - uključujući "sva prava koja iz toga proizilaze", kako piše u dokumentu.
Od bosanskohercegovačke vlade u Sarajevu također treba tražiti da prizna "istinsku, oslobodilačku ulogu Hrvatske i Hrvata" u odbrani države od srpske agresije u bosanskom ratu (1992. do 1995.)", navodi FAZ. Dodaje se i da se zahtjeva "prestanak bosanskohercegovačkih vlasti da „na sudu lažno optužuju Hrvate“, odnosno više ne kažnjavaju ratne zločine koje su Hrvati navodno počinili u Bosni.
Osim toga, pominju se navodno nejasne granice".
Za Crnu Goru, nakon već nekoliko provedenih aktivnosti zvanične podgorice, poput davanja mjesta "sićušnoj hrvatskoj manjini" u parlamentu te države, sada se traži i "da Crna Gora, ako želi napredovati u pregovorima o pristupanju EU, mora tražiti oprost za zločine počinjene u to vrijeme".
