Američko nuklearno odvraćanje i prisustvo konvencionalnih trupa u Europi smatraju se ključnim za obranu europskih NATO saveznika.
Prema medijskim izvještajima, SAD opet razmatra povlačenje svojih vojnika iz Njemačke.
Međutim, ako se to desi, to neće biti preko noći, kažu upućeni. Osim toga, SAD i dalje ulaže milijarde u svoje baze u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.
Prema podacima Sjedinjenih Američkih Država, trenutno je u Njemačkoj stacionirano oko 37.000 američkih vojnika u nekoliko desetaka baza. Najviše ih je u bazi Ramstein i okolini u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačkoj. To je najveća američka vojna zajednica izvan SAD-a. Osim toga, oko 12.000 njemačkih civila radi za američku vojsku širom Njemačke, također većina u pokrajini Porajnje-Falačkoj.
Trump je i 2020. prijetio
Otkako je Donald Trump ponovo predsjednik SAD-a, postoje strahovanja da bi mogao smanjiti broj vojnika u Njemačkoj. Još tijekom svog prvog mandata Trump je 2020. prijetio djelomičnim povlačenjem američkih trupa iz Njemačke. Njegovo obrazloženje bilo je da Njemačka ne izdvaja dovoljno sredstava za NATO. “Smanjit ćemo broj vojnika u Njemačkoj na 25.000”, rekao je tada Trump. Međutim, administracija Joea Bidena je kasnije ukinula te planove.
Potpredsjednik SAD-a JD Vance zauzeo je oštriji ton prema NATO saveznicima i Njemačkoj tijekom Minhenske sigurnosne konferencije: kritizirao je navodno ograničavanje slobode govora u Njemačkoj i povezao to s američkim vojnim prisustvom u zemlji: “Cjelokupnu njemačku obranu financiraju američki porezni obveznici.”
A ministar obrane Pete Hegseth izjavio je početkom veljače, prilikom posjeta američkim vojnicima u Stuttgartu, da nova američka administracija za sada ne planira masovno povlačenje vojnika iz Europe. Međutim, istodobno je naglasio da će se preispitati globalni raspored američkih snaga.
Ove glasine dodatno je podgrijao britanski Telegraph, koji je nedavno izvijestio o navodnom masovnom premještanju američkih trupa iz Njemačke u Mađarsku. Ovi navodi za sada nisu potvrđeni.
Sigurnosne implikacije i nuklearno odvraćanje
Vojni stručnjak Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu smatra da bi odlazak vojske SAD-a iz Njemačke predstavljao i “katastrofalan signal u pogledu sigurnosne politike”, posebno prema državama poput Rusije, jer bi pokazao da SAD više ne jamči u potpunosti konvencionalnu vojnu podršku svim europskim saveznicima.
Međutim, Masala smatra da nije “baš vjerojatno” da će doći do velikog premještanja američkih postrojbi, bar ne brzo i u kratkom roku.
Moguće je, kaže Masala, da dođe do “postupnog povlačenja postrojbi ili njihove preraspodjele unutar Europe”.
On dodaje da SAD pod Trumpom više ne vidi sebe kao “primarnog jamca sigurnosti Europe”: “Nećemo moći spriječiti da se Amerikanci u velikoj mjeri konvencionalno povuku iz Europe.”
Američko nuklearno odvraćanje i prisustvo konvencionalnih trupa u Europi smatraju se ključnim za obranu europskih NATO saveznika.
Procjenjuje se da je u vojnoj bazi Büchel stacionirano oko 20 taktičkih američkih nuklearnih bojevih glava. Službene potvrde nema.
Njemačka, koja nema vlastito nuklearno oružje, mogla bi ih u kriznoj situaciji upotrijebiti, ali samo uz odobrenje američkog predsjednika. Posljednji politički događaji u SAD-u potaknuli su sumnje u to bi li Trump uopće bio spreman odobriti takvu nuklearnu participaciju.
Ipak, Masala za sada ne vidi “nikakve naznake iz SAD-a da je i nuklearni kišobran pod znakom pitanja”.
On, međutim, smatra da bi se Europa trebala pripremiti za takav scenarij. Ima smisla, kaže Masala, “američki nuklearni štit dopuniti francuskim”, jer je malo vjerojatno da će Amerikanci u budućnosti biti spremni “riskirati uništenje New Yorka zbog, recimo, oslobađanja Estonije”.
Utjecaj na njemačke radnike i kontinuirane američke investicije
Mnogi Nijemci, civilni radnici američke vojske, trenutno su uznemireni, što potvrđuje i Susanne Schäfer iz sindikata Verdi u Kaiserslauternu.
A vojni stručnjak Masala kaže: “Prisustvo američkih trupa je, naravno, ekonomski faktor na mjestima gdje su raspoređene.”
Prije dva tjedna u ovom gradu su zaposleni u javnom sektoru sudjelovali u štrajku upozorenja, među njima i mnogi koji rade za američku vojsku. Zahtijevali su veće plaće i bolje radne uvjete dok mnogi strahuju za svoja radna mjesta.
“Strah je, naravno, ogroman. Svakog dana dobivamo nove loše vijesti. Nitko ne zna kako će se stvari dalje razvijati”, kaže Jürgen Knaip (58). On je vatrogasac zaposlen u američkoj vojsci u Kaiserslauternu i strahuje da bi mogao izgubiti posao.
Sumnjivi mailovi
Prema podacima sindikata, u civilnom sektoru američkih snaga trenutno je na snazi zabrana zapošljavanja, ukinuta je mogućnost rada od kuće, a zaposleni sve češće dobivaju “sumnjive” mailove. Ilona Lauer, prodavačica u Kaiserslautern Military Community Centeru, ljutito kaže: “Moramo mailom navesti pet stvari koje smo obavili proteklog tjedna. Apsolutna kontrola!”
Drugi zaposleni, koji je htio ostati anoniman, dodaje da nitko ne zna kako treba reagirati na te poruke. “Zastrašujuće je to što se nešto odluči u Washingtonu, a već sljedećeg dana dobijete takav mail.”
U njemačkom gradu Baumholderu dosadašnje prijetnje dočekane su prilično mirno.
Amerikanci su tu stacionirani već 80 godina, a u regiji živi oko 8000 američkih vojnika i članova njihovih obitelji. Pored toga, u američkoj vojnoj bazi trenutno se gradi velik broj novih stanova za oko 2000 dodatnih vojnika.
Američka vojska planira premjestiti jednu specijalnu jedinicu iz Stuttgarta u Baumholder i u tu svrhu uložiti oko milijardu dolara.
SAD trenutno ulaže značajne sume i u druge vojne baze u Porajnje-Falačkoj.
U Weilerbachu, blizu baze Ramstein, gradi se nova vojna bolnica, koja će postati najveća američka vojna klinika izvan SAD-a. Predsjednik općine Ralf Hechler (CDU) zbog toga ne vidi nikakve naznake da bi se Amerikanci mogli povući. A i kada bi se povukli, kaže, to se sigurno ne bi dogodilo preko noći.
