Politička svakodnevica u Bosni i Hercegovini godinama je zarobljena u začaranom krugu blokada državnih institucija, a jednoj takvoj, samo na malo drugačiji način, svjedočimo i posljednjih mjeseci kroz novi granični prijelaz Gradiška.
Kada se analizira hronologija blokada u Bosni i Hercegovini, jasno je da ih godinama dominantno vrše političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Rs, koristeći ih kao alat za ostvarivanje političkih ciljeva ili slabljenje države.
Najvažniji segment ove političke jednačine, koji se često prešućuje, jeste uloga hrvatskih političkih predstavnika, dominantno iz HDZ-a.
Historija političkih odnosa u našoj zemlji, a naročito posljednje godine, pokazuju jasan obrazac. Kadrovi HDZ-a u većini slučajeva bezrezervno podržavaju srpske političke predstavnike, konkretno one iz SNSD-a u njihovim blokadama. Čak i kada imaju čiste institucionalne mehanizme i priliku da svojim potezima odblokiraju državne procese koje uglavnom zaustavlja SNSD, zvaničnici HDZ-a to svjesno ne čine, solidarišući se sa svojim strateškim partnerima.
Međutim, kada se desi rijetka situacija u kojoj bošnjačka politička strana upotrijebi institucionalnu kočnicu i to zbog zahtjeva za pravednijom raspodjelom novca od PDV-a, ta blokada biva ekspresno slomljena. HDZ se uključuje na stranu političara iz Rs-a i zajedničkim manevrom poništavaju poteze političkih predstavnika dominantno Bošnjaka.
