Ljetni mjeseci, koji bi trebali biti vrijeme putovanja i uživanja u vožnji, iz godine u godinu donose i crnu statistiku na bh. cestama.
Gotovo da ne prođe dan bez vijesti o poginulom motociklisti ili teškoj saobraćajnoj nesreći u kojoj je stradao vozač motora, piše Faktor.
Ljetni mjeseci, koji bi trebali biti vrijeme putovanja i uživanja u vožnji, iz godine u godinu donose i crnu statistiku na bh. cestama.
Crna statistika
Prije nekoliko dana kod Drvara na motoru je poginula 24-godišnja djevojka, državljanka Češke Republike, sudarivši se s ocem, koji je vozio motor ispred nje. Od siline udara je odletjela pod kamion i stradala na licu mjesta.
Također, 5. juna ove godine u Kiseljaku je u sudaru s kombijem poginuo mladić rođen 2004. godine.
U Trebinju je 13. juna ove godine u padu s motora poginuo 27-godišnji mladić.
Dva dana prije toga motorista je poginuo u Tesliću.
U sudaru dva motocikla koji se dogodio 12. juna u Mostaru, teško je povrijeđen 45-godišnji motociklista, koji je od teških povreda preminuo u mostarskoj bolnici 22. juna.
Sve ove saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom desile su se u junu, a ljeto je tek počelo.
Na području Kantona Sarajevo, posljednih mjeseci, dogodilo se više saobraćajnih nesreća u u kojima su povrijeđeni motociklisti.
U petak, 26. juna, na području Općine Vogošća, u naselju Hotonj, motociklista je teško povrijeđen.
Slična nesreća desila se i 14. juna u Hadžićima kada je motociklista teško povrijeđen.
Nažalost, mogli bismo nabrajati i dalje, jer je povrijeđenih motociklista bilo mnogo, kako u Sarajevu, tako i drugim gradovima BiH.
Ova crna statistika se odnosi samo na juni.
Šta kaže struka
Upravo tokom ljeta rizik od nesreća značajno raste, a razlog nije samo veći broj motocikala na cestama niti njihova brzina, već i visoke temperature, umor vozača i nagla promjena strukture saobraćaja. Stručnjak za saobraćaj Mirzet Sarajlić kaže da su ljetni mjeseci u saobraćajnom smislu svojevrsni vanredni uvjeti vožnje.
- Najkritičniji ljetni izazov, pored velikih vrućina, jeste nagla promjena strukture saobraćaja. Na cestama se odjednom pojavljuje veliki broj motocikala, bicikala, traktora i električnih romobila, kojih tokom zime gotovo da nema. Vozači automobila, već umorni zbog visokih temperatura, teže uočavaju uske siluete motocikala u pokretu. Zato se upravo ljeti najčešće događaju nesreće zbog oduzimanja prednosti prolaza, jer vozač automobila jednostavno nije na vrijeme primijetio drugog učesnika u saobraćaju - objašnjava Sarajlić.
Dodaje da su posebno rizične magistralne ceste koje prolaze kroz otvorene predjele Romanije, Posavine, Semberije i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, gdje vozači često pogrešno procijene udaljenost ili brzinu motocikla.
Problem predstavljaju i vozači električnih romobila i bicikala koji se nerijetko kreću pješačkim zonama, a potom iznenada izlaze na kolovoz.
- Vozači automobila ih prilikom skretanja često ne očekuju, što dodatno povećava rizik od sudara - upozorava naš sagovornik.
Vrućina i vožnja bez zaštitne opreme
Visoke temperature utječu i na same motocikliste. Mnogi zbog nesnosnih vrućina odustaju od nošenja kompletne zaštitne opreme, i kacige, iako im upravo ona može spasiti život.
- Kada dođe do sudara, čak i pri manjim brzinama, vozači motora najčešće zadobiju teške tjelesne povrede koje trajno mijenjaju njihove živote ili završavaju smrtnim ishodom. Zato zaštitna oprema nikada ne bi smjela biti stvar izbora, bez obzira na vrućinu - ističe Sarajlić.
Podsjeća da Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja obavezuje vozače da vožnju prilagode trenutnim uvjetima na putu.
- Velike vrućine i raznovrsniji saobraćaj tokom ljeta predstavljaju posebne uvjete vožnje. To znači da svaki vozač mora biti dodatno oprezan, voziti sporije, pažljivije pratiti dešavanja na cesti i računati na to da saobraćajnicu dijeli s mnogo većim brojem motociklista nego u drugim dijelovima godine - zaključuje Sarajlić.
